U Velikoj vijećnici Doma Zadarske županije predstavljena je virtualna izložba Maritimna kultura Zadarske županije u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zavoda za povijesne znanosti u Zadru, Zadarske županije, Upravnog odjela za pomorsko dobro, more i promet i suradnji sa Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Izložba je dostupna na mrežnoj stranici Zadarske županije.
Kreiranje izložbe za cilj ima promociju zadarske maritimne kulture i upoznavanje šire javnosti s bogatom zadarskom tradicijom pomorstva. Institucije, tvrtke i partneri koji su svojim djelovanjem vezani za pomorstvo zadarskog kraja dali su na korištenje svoju građu za potrebe ove izložbe, a izabrana je ona vrsta građe koja na najbolji način predstavlja bogatstvo i značaj maritimne kulture za ovo područje. Digitalizacijom građe prikupljene za stvaranje izložbe željelo se postići trajno očuvanje bogate maritimne kulture zadarskog kraja, a i učiniti ju dostupnom javnosti s ciljem promocije i očuvanja za buduće naraštaje.
Spomenuti su i korijeni zanimljivih običaja iz prošlosti poput brušketavanja. Kako je objašnjeno, jedan od najvećih ribarskih sukoba se zbio 1501. godine na lovištima na sjeverozapadnom dijelu Dugog otoka, kad su Ižani zbog oskudice plave ribe u svom teritorijalnom moru, u potrazi za skušama i lokardama, došli u Sakarun te u vode oko Molata, Ista i Škarde, čemu su se usprotivili mještani navedenih otoka i njima susjednih mjesta. O tom se sukobu vodio sudski spor u Zadru, koji je trajao tri stoljeća (1501. – 1781.). Da ne bi dolazilo do stalnih sukoba zbog ribarenja, ribari su bili prinuđeni na dogovaranje gdje će i kada koja ribarska družina loviti. Zato su se svake godine pred početak sezone ribari sastajali i tada se utvrđivao redoslijed ribarenja. To se obavljalo ždrijebom ili brušketom.
Dekret o ribolovu iz 1808. godine koji je izdao Vincezo Dandolo predstavlja posebno značajan doprinos pravnoj regulaciji jadranskog ribarstva. Tim dekretom doneseni su propisi o ljetnom ribolovu, razvrstavanje riba po poštama za koje su ribari izvlačili ždrijeb /brušket/ za pravo prvenstva, kao i zabrana uporabe štetnih sprava i mreža.
Najveći broj povijesnih dokumenta i predmeta koji se odnosi na maritimnu povijest zadarskog kraja pohranjeno je u Zavodu za povijesne znanosti HAZU-a, Državnom arhivu u Zadru i Narodnom muzeju Zadar. U Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru nalazi se Pomorska zbirka koja je nastala 1958. godine zahvaljujući nastojanju djelatnika tadašnjeg Instituta za historijske i ekonomske nauke JAZU u Zadru, osobito dr. Vjekoslava Maštrovića, kako bi se unutar ove ustanove prikupljali predmeti koji svjedoče o razvoju pomorstva, ribarstva i marikulture na tlu sjeverne Dalmacije od prapovijesti do danas.
Autorice izložbe su dr.sc. Ljiljana Peričin (Zadarska županija) i Nikolina Peša Pavlović (Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru).