Centar za istraživanje glagoljaštva Sveučilišta u Zadru jučer je skupom “Pero – preša – zaslon” obilježio Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva 22. veljače, koji na ovaj datum podsjeća na prvu hrvatsku tiskanu knjigu, Misal po zakonu rimskoga dvora (22. 2. 1483.).
Glagoljaštvo je izuzetno važna odrednica hrvatske kulture i identiteta, a rukopisi pisani rukom (perom), knjige tiskane u glagoljskim tiskarama, na tiskarskim prešama i drugi glagoljski spomenici vrijedni su izvori koji svjedoče o bogatstvu hrvatske pismenosti, kulture i povijesti. Zahvaljujući modernoj tehnologiji oni se danas mogu proučavati na zaslonima računala i mobitela.
– Centar za istraživanje glagoljaštva Sveučilišta u Zadru organizirao je ovaj skup kako bi obilježio taj važan datum za hrvatsku kulturu, ali i kako bi okupio istraživače iz raznih dijelova Hrvatske i Europe koji se bave glagoljaštvom. Od svoga osnivanja usmjereni smo na okupljanje, razmjenu istraživačkih iskustava i suradnju s istraživačima glagoljaštva iz Hrvatske i izvan nje. Ovaj i budući planirani skupovi, znanstveni projekti, edukativne i popularno-znanstvene aktivnosti koje se u Centru provode, pozicioniraju zadarsko sveučilište u jedno od važnih središta na mapi ne samo onih ustanova u kojima se istražuje glagoljaštvo, nego i onih u kojima se promiču suvremene digitalne istraživačke metode kakve se razvijaju u okvirima suvremene digitalne humanistike. Usmjerenost na istraživanje glagoljskih rukopisa, tiskanih knjiga i na uporabu digitalnih istraživačkih metoda i alata u istraživanjima, ukazano je i naslovom skup „Pero – preša – zaslon”, ističe voditeljica Centra za glagoljaštvo izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić.
Na skupu održanom putem Zooma suradnici Centra predstavili su neke od znanstvenih projekata koje provode, poput istraživanja hrvatskoglagoljskih fragmenata koji se čuvaju u zbirci Ivana Berčića u Ruskoj nacionalnoj knjižnici. Predstavljen je i projekt iz područja otvorene, odnosno građanske znanosti u sklopu kojega je bila provedena uspješna kampanja “Istražujmo glagoljsku baštinu zajedno!”, a svoje znanstvene projekte, uz suradnike Centra za istraživanje glagoljaštva, predstavili su suradnici Staroslavenskog instituta dr. sc. Kristijan Kuhar i Silvio Košćak te suradnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Martina Kramarić.
– Glagoljica i glagoljaštvo nezaobilazni su simboli našeg nacionalnog identiteta pa nas veseli da i naš Centar obilježava ovaj dan i skreće pažnju javnosti na važnost i ljepotu hrvatskog glagoljaškog pisma. Iako je riječ o jednom od najmlađih sveučilišnih centara, njegove aktivnosti pomiču nas prema vrhu ljestvica kvalitete. Aktivnosti digitalne humanistike usmjerene su prema partnerima diljem Europe te predstavljaju jedan dodatni izazov. Poznavajući članove odjela i njihove aktivnosti, siguran sam da će ih uspješno savladati, rekao je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, uz obećanje da će do sljedećeg skupa naučiti napisati pokoju riječ na glagoljici.
O znanstvenom izdavaštvu u području glagoljaštva govorili su direktorica Hrvatske sveučilišne naklade Anita Šikić, izv. prof. dr. sc. Nives Tomašević i izv. prof. dr. sc. Tanja Kuštović. Srećko Jelušić, jedan od osnivača Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, predstavio je istraživačko-edukacijski centar Typeflow iz Rijeke, koji se može pohvaliti i replikom tiskarske preše kakvu je u znamenitoj Riječkoj glagoljskoj tiskari koristio njezin osnivač, Zadranin Šimun Kožičić Benja. O Vestigia Institutu iz Graza izlagao je prof. dr. sc. Erich Renhart.
