Večeras u zadarskoj crkvi sv. Krševana s početkom u 20 sati održat će se svečani koncert otvorenja 4. Zadar Organ Festivala. Na šarolikom i kvalitetnom programu ovogodišnjeg izdanja naći će se pomalo za svakoga, a današnjim koncertom taj međunarodni zadarski orguljaški festival usrećit će ljubitelje rane glazbe – gregorijanskog korala. Uz rusko-austrijskog orguljaša ALEKSEYA VYLEGZHANINA, iz Austrije u Zadar stiže šesteročlani vokalni ansambl CHORALSCHOLA koji pripada Odsjeku za crkvenu glazbu bečkog Sveučilišta za glazbu i izvedbene umjetnosti, a vodi ga ANTANINA KALECHYTS. Ta se umjetnica, rodom iz Bjelorusije, ponosi doktoratom iz područja gregorijanskog korala, a trenutačno radi kao profesorica Crkvene glazbe i liturgije na spomenutom prestižnom bečkom sveučilištu. Upravo smo s njom imali čast porazgovarati o vokalnom dijelu programa, ali i o gregorijanskom koralu općenito. Ta vrsta glazbenog izričaja temelj je i orguljaških skladbi večerašnjeg koncerta.
„Našim koncertima želimo publici približiti glazbu koja predstavlja samo ishodište europske glazbene kulture. Riječ je o srednjovjekovnoj sakralnoj glazbi u svojoj izvornoj monofonoj formi i prvim izletima u svijet polifonog zvuka” otkrila nam je Antanina. Kako se radi o glazbenoj formi čije najranije zapise pronalazimo u starim rukopisnim kodeksima iz 9. i 10. stoljeća, pitali smo je i s kojim se izazovima susreće prilikom pjevanja tih tisućljetnih korala.
„Mnogi ne znaju da se današnja notacija, tj. sustav zapisivanja glazbenih tonova, zapravo razvila iz neuma” objasnila je Antanina: „Neume su dakle prvi oblik glazbene notacije koji se koristio za zapisivanje gregorijanskih korala. Gotovo je nemoguće pjevati po neumama direktno iz manuskripta (rukopisnog kodeksa) bez da usporedite taj zapis s onim kasnijim, zapisanim u dijastematskim manuskriptima. Ti kasniji zapisi pomažu nam da utvrdimo o kojim je točno tonovima riječ i kakva je melodija zapravo. Osim tog, neumatska notacija daje nam vrlo važnu i korisnu informaciju o strukturu tonskih grupa i ritmičkom aspektu napjeva.”
Program večerašnjeg koncerta sastoji se od niza antifona, ofertorija, responzorija i drugih liturgijskih dijelova koje povezuje zajednički nazivnik, a to su svetice. Antanina nam je otkrila što stoji iza toga:
„Svete žene su važne u svim kršćanskim kulturama. Za primjer mogu navesti svetu Anastaziju kao žensku zaštitnicu grada Zadra. Našim večerašnjim programom željeli smo odati počast svim sveticama, a posebno najvažnijoj među njima, Mariji, Majci Božjoj, kojoj je posvećena većina antifona i responzorija na programu.”
Pitali smo je i što to privlači brojne glazbenike i znanstvenike da već stoljećima strastveno proučavaju tajnovite i neopipljive retke naizgled opskurnog gregorijanskog korala:
„Gregorijanski koral na prvu može zazvučati poprilično jednostavno. No, iz svog dugogodišnjeg iskustva mogu reći da je izvođenje te glazbe zapravo zaista visoka umjetnost” kazala je Antanina, i nastavila: „Pjevati u grupi kao jedan jedinstveni glas vrlo je teško. Osim tog, velik izazov predstavljaju i solistički dijelovi, upravo zbog dugih fraza u kojima je potrebno zadržati dugi dah i kontrolu glasa u odnosu na melodiju. No, za pjevača je najveći izazov zapravo razumjeti značenje teksta i razumjeti zašto su skladatelji koristili baš tu melodiju za određenu riječ. Nijedan interval, nijedan pomak tona nije odabran nasumično. Svaki od njih ima posebno značenje koje treba otkriti”.
Konačno, jedan savjet za slušanje večerašnjeg koncerta od stručnjakinje:
„Željela bih da se slušatelji probaju usredotočiti na melodiju greogorijanskog korala, kako bi možda razumjeli riječi i pogodili kompleksnost te fraze, i u konačnici, u potpunosti uživali u našoj izvedbi” zaključila je Antanina.