Uz brojna događanja u prostorima Sveučilišta u Zadru, vrtićima, osnovnim i srednjim školama, jučer je u Zadru započeo 23. Festival znanosti, koji se pod motom „Priroda i društvo” održava u hrvatskim gradovima do 29. travnja.
U ovoj godini svijet znanosti i tehnologije obilježava brojne obljetnice: 70 godina od otkrića strukture molekule DNK, 50 godina od prvog mobilnog telefona, 120 godina otkada je Maria Sklodowska Curie, kao prva žena, dobila svoju prvu Nobelovu nagradu iz fizike, dok se u Hrvatskoj obilježava 80 godina smrti Nikole Tesle, 145 godina rođenja Franje Hannamana, izumitelja žarulje s volframovom niti i 185 godina rođenja Ferdinanda Kovačevića, pionira hrvatske telegrafije.
„Priroda i društvo posebno se intenzivno prožimaju i u pitanjima zaštite prirode, ekologije. Znanost je društvena pojava, predmet njezina interesa su priroda i društvo, a cilj da svijet učini boljim i sretnijim mjestom”, navodi se u programu ovogodišnjeg Festivala znanosti.
„Zašto ljudi štete svojoj životnoj okolini? – Evolucijska tumačenja”, predavanje je kojim je događanja na Sveučilištu u Zadru otvorio prorektor prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić. Ljudi su, istaknuo je, postali ovisni o luksuzu kao što su automobili, kuće pa čak i mobiteli. Međutim, pitanje je što naša „ljubav” prema proizvedenim metalnim i plastičnim proizvodima čini okolini.
Tijekom 21. stoljeća ljudi su promijenili svijet na različite načine, a najznačajniji su: prenaseljenost, zagađenje, globalno zatopljenje, klimatske promjene, genetska modifikacija, zakiseljavanje oceana, zagađenje voda, krčenja šuma, kisele kiše, oštećenje ozonskog omotača…
– Pitanje zašto radimo sve te stvari, što je osnova ovakvog ponašanja ljudske vrste, možemo li to spriječiti i napraviti na drugi način. Činjenica je da smo svoj „praljudski” mindset, pa se tako više bojimo zmija i paukova nego automobila, iako su nam oni veća opasnost.
– U dužim vremenskim razmacima hominini su doživjeli velike promjene u temperaturi i oborinama, koje su dovele do velikih promjena u vegetaciji, pomake iz travnjaka i grmlja u šumska područja, iz hladnih u tople klime. Te migracije su vodile prema promjenama koje smo uvodili u okoliš, na njegovu štetu. Nekada su ljudi dijelili lovinu jer je nisu mogli sačuvati u hladnjaku, a tehnološkim izumima situacija se promijenila. Sklonost masnoj hrani, koja je tada bila korisna za preživljavanje, dovela je do epidemije pretilosti, što se vidjelo i po epidemiji pretilosti američkih Indijanaca kada su im došli lanci brze hrane, rekao je Penezić.
Današnja situacija s milijunima metričkih tona otpadnih plinova koji se ispuštaju u atmosferu, izgaranjem fosilnih goriva i krčenjem šuma, nestankom vrsta u oceanima zbog ugljične kiseline kao nusprodukta spajanja morske vode i CO2, plastičnim otpadom u oceanu, dugoročno nije održiva.
– Naš zadatak je na znanstvenoj osnovi dati jednostavne upute kako napredovati u svom odnosu prema okolišu, od industrije zahtijevati da promjene svoje nevidljive ali štetne emisije plinova, a sustava obrazovanja da educira mlade više kroz emotivne i estetski privlačne priče, nego kroz statistiku, istaknuo je Penezić.
Dr. sc. Astrid Zekić na Pomorskom odjelu je održala predavanje o utjecaju scuttlinga – potapanja brodova – na morski okoliš, u Hotelijersko-turističkoj i ugostiteljskoj školi održana je radionica za učenike „Što je seksting te kada i kako trebam intervenirati u situaciji sekstinga?”, a slične manifestacije nastavljaju se odvijati do kraja tjedna.