Izašao je još jedan broj Zadarskog filatelista. Uvodni članak Svjetsko brodovlje usidreno u zadarskoj Gradskoj loži prikazuje tematsku izložbu Brodovi i svjetionici svijeta koju je sastavio i uredio Renato Šarić iz Vira. Fascinira golemost: 234 lista, 1000 maraka, 140 zemalja! Izložba je svojevrstan album poštanskih maraka, jedan od više načina da se prikaže nekada vrlo popularna tematika, plave ceste kojima su krstarili brodovi, povezivali ljude, narode i kontinente, trgovali i izmjenjivali iskustva i robu. Izložbu je predstavio publici g. Igor Černigoj, predsjednik Filatelističkog društva „Zadar” 3. svibnja 2023.
Članak Poštanstvo na teritoriju današnje Hrvatske (10) koji pišu Romeo i Ivo Visković obrađuje prijenos pošte kroz stoljeća na istarskom području i Rijeci. Između ostalog se navodi da je pri svršetku Prvoga svjetskog rata Rijeka imala šest poštanskih ureda, prvi poštanski pretinac 1842., prvi poštanski sandučić 1853., dostava pošte na kućnu adresu od 1788. Marija Terezija donijela je zakon o cenzuri pisama, Fridrih II. je to javno objavio. Pravo prodaje poštanskih maraka dodijeljeno je Andriji Scalameri 1853. itd.
Ivan Martinaš analizira uporabu talijanskih poštanskih maraka u Rijeci 1919. i 1920. Naime, Talijansko narodno vijeće u Rijeci odlučuje da se 1. prosinca 1918. izvrši pretiskivanje mađarskih poštanskih maraka u uporabi crnim pretiskom FIUME čime počinje filatelistička povijest Rijeke kao neovisne države. Političke promjene u razdoblju riječke nezavisnosti (1918. – 1924.) od Italije i Jugoslavije odražavale su se na politiku izdavanja poštanskih maraka i njihov dizajn.
Jurica Vučetić prikazuje jedno zanimljivo pismo koje je iz Zadra upućeno Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom (1816. – 1889.), prozaistu, dramskom piscu, povjesničaru književnosti, biografu, leksikografu, historiografu i političaru, čovjeku koji je u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. održao prvi govor na hrvatskom jeziku. Autor obrađuje poštanske oznake na pismu.
Novu filatelističku tematiku otvara Igor Černigoj s naslovom Pomorske i brodske pošte i njihovi žigovi – povijesni dokumenti jednog vremena (1). Obrađuje se razvoj pomorske pošte kroz priču o Austrijskom Lloydu, brodaru koji je između ostalog, održavao i redovne brodske liniju duž obala Istre i Dalmacije sve do 1. Svjetskog rata. Poseban osvrt je na pomorske poštanske žigove iz tog razdoblja.
Rubrika Crtice iz povijesti HFD Zadar spominje filatelističku izložbu (u organizaciji Filatelističkog društva „Zadar”) koja je održana od 19. do 25. lipnja 1986. pod nazivom Čovjek i more. Od zadarskih filatelista izlagali su: dr. Antun Merlo (Flora i fauna mora), Josip Himmelreich (Flora i ptice Mediterana) te Zdenko Škarpa koji je izložio redovno izdanje poštanskih maraka SFRJ Turizam 1971 – 1986.
Tu je i članak o jednoj razglednici poslanoj iz Zadra (s motivom Kopnenih vrata /1543/, Vrata od Foše, tal. Porta Terraferma) u talijanski grad Tolentino krajem 1942., koja je frankirana poštanskom markom izdanom u propagandne svrhe i s privjeskom posvećenom Kraljevskom zrakoplovstvu (zrakoplovi u letu i natpis: „tutto e tutti per la victoria”-„sve i sva za pobjedu”) i koja je poništena žigom Središnje poštanskog ureda u Zadru – podatke je zabilježio Igor Černigoj.
Zanimljiv zapis o najskupljoj marki na svijetu koja se „vratila kući” upoznaje nas s jedinim primjerkom poštanske marke poznate kao Britanska Gvajana od 1 c Magenta i koja je 8. lipnja 2021. na aukciji u New Yorku prodana za 8, 3 milijuna američkih dolara londonskoj tvrtki Stanley Gibbons, najstarija trgovina poštanskim markama na svijetu.
I zadnji prilog je u znaku brodovlja: fotografija prekooceanskog parobroda Kaiser Franz Joseph I., koji je navratio i do Zadra 21. svibnja 1912. Bio je to najveći i najbrži austrijski trgovački brod. Plovio je na liniji Trst – New York, a na Novoj rivi ga je promatralo mnoštvo Zadrana.
