Ogranak Matice hrvatske u Zadru priređuje predavanje Miroslava Dorešića: „Nobelova nagrada za fiziku 2022. – temelj za kvantna računala”.
Predavanje će se održati u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, na adresi Don Ive Prodana 1, u četvrtak 16. studenoga, s početkom u 18:00.
Nijedan rezultat kvantne mehanike posljednjih sto godina nije izazvao takvu uznemirenost ljudskog duha kao što je izazvao fenomen kvantne spregnutosti čestica, ili kako ga je Einstein nazvao „sablasnim djelovanjem na daljinu”.
Danas, nakon punih sto godina od rađanja kvantne fizike, ta uznemirenost je posebno izražena jer su pokusi i mjerenja nobelovca Zeilingera srušili svaku nadu, svaki nedosanjani san materijalističkih filozofa i njihova maštanja o tzv. skrivenim varijablama u fizici mikrosvijeta. I ne samo to, zamislite, je li moguće da to „sablasno djelovanje na daljinu” ima čak i svoju primjenu u kvantnim računalima i kvantnom internetu? Upravo taj fenomen isprepletenosti-spregnutosti dviju mikro čestica (i to na bilo kojim udaljenostima) sama je bit funkcioniranja kvantnih računala koja za izračun, umjesto tisuću godina potrebnih klasičnim računalima, trebaju tek nekoliko sekundi. Trijumf kvantne fizike u prošlom stoljeću – u smislu objašnjenja periodnog sustava elemenata, ili pak kovalentne veze bez koje ne može nikako ni organska kemija, pa ni život na zemlji – ništa je pred ovim gotovo nadnaravnim trijumfom.
Miroslav Dorešić rođen je 1950. u Plavšincu, općina Novigrad Podravski. Osnovnu školu pohađao je u Križevcima i Zagrebu. Maturirao je 1969 na XV. matematičkoj gimnaziji u Zagrebu. Kao srednjoškolac sudjeluje na međunarodnim srednjoškolskim olimpijadama iz fizike u Budimpešti i Brnu, gdje osvaja treću nagradu. Diplomirao je teorijsku fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.
Od svibnja 1978. do rujna 1986. radi kao profesor matematike i fizike u Matematičko-informatičko obrazovnom centru u Zagrebu, a od tada pa do svibnja 1992. kao asistent na Zavodu za fiziku Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu.
Tijekom 1988. boravi u sklopu znanstvene razmjene u SAD-u na Florida State University, Tallahasse, Florida. Od svibnja 1992. do 2012. radi na Institutu „Ruđer Bošković”, na Zavodu za teorijsku fiziku. Objavio je više znanstvenih radova iz područja teorijske i matematičke fizike u najeminentnijim svjetskim časopisima.
Od studenoga 1994. do ožujka 1995. obnaša dužnost ravnatelja Zavoda za školstvo pri Ministarstvu prosvjete i športa, a od svibnja 1995. do lipnja 1998. tajnik je za školstvo i znanost u Glavnom tajništvu HDZ-a. U lipnju 1998. predsjednik dr. Franjo Tuđman imenuje ga zamjenikom ministra prosvjete i športa u Vladi RH. Autor je projekta školske računalne mreže CROSNet i projekta distribucije udžbenika. Projekt CROSNet dobiva pohvale na prezentaciji u UNESCO-u i na Prvoj međunarodnoj konferenciji o uvođenju modernih komunikacijskih i računalnih tehnologija u obrazovanje koja se održala u travnju 1999. godine u Kijevu (Ukrajina).
Krajem 1999. godine vraća se na Institut „Ruđer Bošković”, a sve do rujna 2003. godine kao član Odbora za školstvo pri HDZ-u priprema radne materijale za saborske zastupnike na temu kritike predložene reforme školstva te sudjelujem u nekoliko proširenih sjednica Saborskog odbora za obrazovanje. Priprema također novi Zakon o udžbenicima i zalaže se za uvođenje državne mature.Piše članke za rubriku Stajališta u dnevnom listu Vjesnik.
Dragovoljac je Domovinskog rata. Odlikovan je odličjima: Spomenicom domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti i Redom hrvatskog trolista.