Od listopada do prosinca 2023. godine Muzej antičkog stakla u Zadru u suradnji sa Zavičajnim muzejom Benkovac, pod vodstvom muzejske savjetnice Anamarije Eterović Borzić uspješno je završio još jednu istraživačku kampanju lokaliteta Asseria u Podgrađu kod Benkovca.
Asseria se nalazi u zadarskom zaleđu na razmeđi Ravnih kotara i Bukovice, 5 kilometara istočno od grada Benkovca. Geostrateški položaj uzvišenog gradinskog platoa pogodovao je da se prvotno željeznodobno naselje razvije u jedno od značajnijih aglomeracija u predrimskom razdoblju koje sredinom 1. stoljeća prerasta u rimski municipij.
Gaj Plinije Sekund, zvan Stariji, u djelu Naturalis historia u 1. stoljeću donosi geografski pregled poznatog svijeta. U III. knjizi Plinije dva puta spominje Aserijate, stanovnike Aserije. Tumačenje tih spomena, kako je izložio prof. dr. sc. Slobodan Čače u znanstvenom radu „aserija u antičkim pisanim izvorima” prilično je složeno, a u mnogim važnim elementima i danas postoje proturječna mišljenja. Na istom mjestu navode se Aserija, Nedinum i Varvarija, kao tri liburnska središta koja se ističu svojim bedemima, izgrađenim pod očevidnim utjecajem helenističkoga graditeljstva, te razmjernim bogatstvom svoje elite koja se oslanja na rimsku zaštitu u burnim događajima. Plinijev podatak potvrđuje da je u vremenu stvaranja provincije Ilirika Dalmacije Aserija još uvijek liburnska, odnosno s rimskog stajališta peregrinska općina.
Istraživanja Asserije pokazala su da su grčki i južnoitalski keramički predmeti uvezeni već u 6. stoljeću prije Krista, a liburnski bedemi sagrađeni su u IV. st. pr. Kr., što znači da je već tada bila razvijeno naselje. Do 1. stoljeća prije nove ere razvija se u pravu malu urbanu jezgru, a u novoj eri, pod utjecajem helenističke arhitekture, grade se takozvani megalitski bedemi od masivnih kamenih blokova.
S tim vremenom poklapa se i prerastanje u rimski municipij. Plodno tlo i položaj na uzvisini omogućili su razvoj stočarstva i proizvodnju viškova koji su bili potrebni Rimskom carstvu. Razvila se i u važno prometno središte jer je spajala priobalje sa zaleđem i Zadar sa Salonom, pa su kroz nju prolazili proizvodi iz istočnog Mediterana, sjeverne Afrike i drugih područja. Rasulom rimskog imperija u 7. stoljeću dolazi do napuštanja mnogih naselja, među njima i Asserije, ali se njezino ime ipak sačuvalo te se spominje i u zapisima rogovske opatije sv. Ivana iz 11. stoljeća.
– Dosadašnja istraživanja pružila su niz novih stručnih i znanstvenih spoznaja vezanih uz bolje razumijevanje društvenih, kulturnih i ritualnih aspekata ove protopovijesne i povijesne zajednice, potkrijepljene brojnim nalazima posebno kamenim spomenicima javne i sepulkralne arhitekture kao i sitnim artefaktima od metala, stakla ili keramike. Istraživanja na ovom nalazištu osim u znanstveno-stručnom smislu, iznimno su važna i za zaštitu spomeničke baštine benkovačkog kraja i sustavno unaprjeđivanje znanstveno-istraživačke djelatnosti na polju arheologije, navode iz Muzeja antičkog stakla.
Ovogodišnja istraživačka kampanja usmjerila se na poziciju tzv. „Mala vrata”, unutar istočnog dijela bedema, gdje je u ranijim kampanjama pronađen niz zidova antičke datacije koji su donekle preslojeni i nešto kasnijim, slabije građenim srednjovjekovnim zidovima. Riječ je o pozicijama koje pokazuju osobit potencijala u sveukupnom sagledavanju i razumijevanje evolucije ovog značajnog liburnsko-rimskog centra.
Nakon istraživanja slijedi postterenska obrada podataka i analize vrijednog nalaza prije svega karboniziranih žitarica. U okviru nove kampanje održat će se i niz radionica za djecu na samom lokalitetu kao i vodstvo za zainteresirane posjetitelje.