Mnoge su jabuke popadale sa stabala i prije i poslije slavnog Isaaca Newtona, ali baš ona jedna koju je on vidio kad je padala bila je presudna, jer je svojim padom potaknula tog genija da prouči ono što danas i svako školsko dijete poznaje kao silu teže. (Vjeruje se da je Newton saznao za gravitaciju kada mu je jabuka pala na glavu).
A kad je bljesak njegova genija tu jabuku pretvorio u Mjesec i rodila se misao da bi i taj Mjesec morao pasti da nema sile koja je jabuku “prisilila” da padne, a koja Mjesecu ne da da padne. Sljedeća misao bila je da ta ista sila upravlja putovima planeta po nebu i to je bio veliki početak svega što je napisao u svom djelu “Philosophiae Naturalis Principia Mathematica” (motivi na poštanskim markama od 18 i 22 penija).
Ali gravitacija nije jedino na čemu se je Newton proslavio. Tako treća marka (od 31p) prikazuje naslovnu stranicu njegove knjige “Opticks” (“Optika”) koja se vidi prelomljena kroz bocu vode zajedno sa spektrom duge. Postala je najutjecajniji rad o svjetlu i boji do sredine 19. stoljeća. Četvrta marka (od 34p) prikazuje naslovnu stranicu njegova djela “The System of the World” (“Sustav svijeta”) u kojem je prikazan dijagram koji ilustrirao kako projektil može kružiti u orbiti oko Zemlje ako se kreće dovoljnom brzinom.
Ove lijepe serije poštanskih maraka sjetio sam se nakon nedavna razgovora s jednim Britancem u Zadru koji je u jednom trenutku s ponosom spomenuo zemljaka Newtona. Marke je izdala Velika Britanija 1987. godine u znak obilježavanja 300. obljetnice monumentalnog Newtonova djela “Philosophiae Naturalis Principia Mathematica” (“Matematički principi prirodne filozofije”), koje se općenito smatra jednim od najrevolucionarnijih znanstvenih tekstova ikada napisanih.
