U župnoj dvorani župe sv. Anselma u Ninu predstavljena je monografija „Ecclesia Nonensis – O prošlosti Ninske biskupije“ urednika izv. prof. dr. sc. Zdenka Dundovića, u izdanju Sveučilišta u Zadru.
U zborniku radova donose se studije dvadesetorice povjesničara, arheologa, konzervatora, arhivista, demografa, etnologa i geografa okupljenih oko zajedničkoga cilja – prezentiranja novih podataka o prošlosti Ninske biskupije. Svojim izlaganjima na znanstvenom skupu i radovima objavljenim u zborniku rasvijetlili su teme iz njene bogate crkvene povijesti i predstavili nove znanstvene spoznaje temeljene na izvorima u crkvenim i svjetovnim arhivima u Zadru, Splitu, Zagrebu, Beču, Parizu, Rimu ili Veneciji.
O monografiji su govorili prof. dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru, doc. dr. sc. Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru i izv. prof. dr. sc. Zdenko Dundović, pročelnik Teološko – katehetskog odjela na Sveučilištu u Zadru.
– Ninska biskupija se do 1684. godine, kad su Habsburgovci oslobodili Liku od Osmanlija, širila do Karlobaga i Gospića. Zahvaćala je veliki dio Like. Bila je najrasprostranjenija hrvatska biskupija od Srednjeg vijeka do početka 18. stoljeća. Dugo godina se u povijesti govorilo da je Nin bio razrušen, pa su svi iz Nina pobjegli. To nije istina. U Ninu je ostao kanonik Gašpar Morović sa svojom obitelji koji je čuvao, makar i ruševine. Slavio je misu u razrušenoj ninskoj katedrali sv. Anselma. Život je tekao bez obzira na ratne okolnosti, rekao je na predstavljanju dr. Dundović. Podsjetio je da je ninski prostor desetljećima bio zanemaren te se monografijom želi vratiti i intelektualni sjaj ninskoj prošlosti.
Ninska biskupija je, prema nekima, postojala još u apostolskim vremenima, a sigurno je postojala od 9. st. do 1828., kad je prostor njene nadležnosti pripojen Zadarskoj nadbiskupiji. U vrijeme svog najvećeg opsega zahvaćala je veliki dio Ravnih kotara, Bukovicu, Vir, dio Like i Krbavu. Nin je doživio i mletačko uništavanje jer su se Mlečani bojali da bi osvajanjem Nina Osmanlije dobile važnu stratešku točku u središtu Jadrana. Nakon ponovnog mletačkog osvajanja krajem 17. st., u Ninskoj biskupiji obnovio se život, ali demografski i kulturno Nin više nikada nije zadobio nekadašnju funkciju u sustavu hrvatskih urbanih središta.
– Bogata povijest Ninske biskupije u svojoj tisućljetnoj postojanosti ostaje izuzetno vrijedna baština koja zaslužuje našu pažnju i proučavanje, kako bi se u njoj našli bogatstvo mudrosti koje poučava i ohrabruje, izazov za sadašnjost koja potiče i s nadom gleda u budućnost te ljepota koja privlači i oduševljava, rekao je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
