ZADAR - Nije točno da su visoka prava radnika prepreka stranim ulaganjima. Među deset zemalja koje su ušle u EU, najuspješnije su Slovenija, Poljska, Češka i Mađarska. Slovenija je ekonomski najuspješnija, a Poljska je primila naviše stranih ulaganja. U obje zemlje, u nadzornim odborima tvrtki trećinu mjesta imaju predstavnici radnika. U Poljskoj i Sloveniji radnici imaju pravo imenovati svoje predstavnike i radničkog direktora. To je za nas nepoznat pojam. Što bi značilo kad bi u upravi hrvatske tvrtke bio predstavnik radnika? Po našim zakonima svi članovi upravnog odbora su ravnopravni, a to znači da bi radnički predstavnik imao pravo veta na sve odluke. U Sloveniji su sudove udruženog rada pretvorili u radne sudove, u Poljskoj nije moguća pojava neisplate plaća, kazao je član Izvršnog odbora SDP-a Damir Gašparović na konferenciji za novinare na kojoj je zajedno s Ingrid Antičević-Marinović predstavio temeljene odrednice SDP-ove politike prema radnicima.

- SDP se zalaže za pošteni rad i poštenu plaću, ne bilo kakav rad. Nama ne treba rad od 2.000 ili 1.500 kuna. Kapital koji to želi, neka slobodno zaobiđe Hrvatsku, neka ode, poručila je Antičević-Marinović.
Sintetizirano, SDP, obećaje osnivanje sudova koji će se baviti isključivo radnim sporovima, osiguravanje besplatne pravne pomoći za radnike kojima se krše prava iz radnog odnosa, prestanak zloupotrebe zakonske mogućnosti zapošljavanja radnika na određeno vrijeme, što poslodavci, kako je kazala Antičević -Marinović neopravdano koriste u 85 posto slučajeva svih zaposlenih radnika, povećanje broja inspektora rada, te povratak kaznenog progona poslodavaca za neisplatu plaća. Gašparović je izračunao kako bi 85 postojećih inspektora rada sve hrvatske poslodavce obišlo za 20 godina.

- Imamo 131.000 povrijeđenih radničkih prava neisplate plaće, i kada uzmemo u obzir da svaki taj radnik ima obitelj, onda govorimo o 400 do 500.000 ljudi koji ne mogu zadovoljiti elementarne potrebe, istaknula je Antičević-Marinović, dok je Gašparović kazao kako u Hrvatskoj, prema službenim statistikama, svakog mjeseca 30.000 radnika ne primi plaću.

- Od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2006. u Hrvatskoj je 136.000 radnika dobilo otkaz kao tehnološki višak. U prvih 8 mjeseci ove godine, novih je 21.476 radnika dobilo otkaz kao tehnološki višak, a stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj, kako god je prikazivali, još uvijek je 16 posto i još uvijek je jedna od najviših u Europi, dodao je Gašparović.