ZAGREB/ALŽIR – Dva alžirska atentata počinjena u utorak u glavnome gradu Alžira, sa 67-ero mrtvih prema zadnjim podacima, treći su teroristički udari u zadnjih nešto više od pola godine, koji su izvedeni 11. u mjesecu.
"Teroristi su od 11. dana u mjesecu stvorili fetiš, odsad više neću izlaziti iz doma 11. u mjesecu", izjavio je za agenciju France presse fatalist koji se predstavio kao Kamal. Jedan napad bio je izveden 11. travnja, a mete su bila Predsjednička palača te policijsko sjedište u istočnom predgrađu Alžira. Tada su 33 osobe poginule, a odgovornost je preuzeo ogranak međunarodne terorističke mreže al Qaede. Teroristički napad na vojarnu Lahdaria zbio se 11. srpnja, kada je bombaš-samoubojica aktivirao eksploziv i ubio još osam osoba u Kabiliji (na istoku Alžira). Odgovornost je i tada preuzelo afričko krilo al Qaede.
Mjesecima su Alžirom kružile glasine da alžirski islamisti kane izvesti spektakularni napad 11. u mjesecu, kojima će "komemorirati" napade 11. rujna 2001. na Sjedinjene Države.
U dvije eksplozije automobilom-bombom u utorak prvo blizu zgrade Ustavnog suda u četvrti Ben Aknoun, a desetak minuta poslije i pred uredima UN-a i policijskom postajom u četvrti Hydra, prema zadnjim podacima ubijeno je u utorak 67 osoba. Četvrt Hydra, smještena u brežuljkastom predjelu Alžira, elitni je dio alžirske prijestolnice s veleposlanstvima, stranim predstavništvima i privatnim vilama. Još nijedna teroristička skupina nije preuzela odgovornost za napade od utorka, počinjene nakon dva mjeseca zatišja u Alžiru koji je 90-ih godina proživio građanski rat s više od 200.000 žrtava. Islamistička pobuna u Alžiru izbila je 1992., kada je vlada uz potporu vojske poništila rezultate izbora na kojima su pobjeđivali radikalni islamisti.
U rujnu 2007. dogodila su se još dva napada: prvi 6. rujna, prije posjeta predsjednika Abdelaziza Boutelifke Batni, (430 kilometara jugoistočno od Alžira), s 20 ubijenih i 107 ranjenih. Bouteflika je autor Nacionalne pomirbe, povelje kojom nudi amnestiju islamistima koji nisu okrvavili ruke u zamjenu za mir. Njegovu inicijativu referendumom su masovno potvrdili Alžirci.
U eksploziji automobila-bombe 8. rujna ubijeno je 37 osoba u luci Delly, 100 kilometara istočno od Alžira. I za Batnu i Dellys odgovornost je preuzelo takozvano magrepsko krilo al Qaede. To je krilo od 2003., napadalo u Maroku i Alžiru, a 13. lipnja 2004. Salafistička skupina za propovijed i borbu, inače vodeća alžirska militantna skupina povezana s al Qaedom, objavila je rat stranim državljanima i stranim tvrtkama.
I 90-ih godina, prve su žrtve terorista bili stranci, čime se nastojalo potaknuti njihovo povlačenje iz Alžira. Među žrtvama su bili i hrvatski radnici Hidroelektre ubijeni u prosincu 1993., na gradilištu kod Medee.Današnjim napadima s ovako velikim brojem žrtava teroristi su bijesno odgovorili na nedavne uspjehe alžirskih vlasti u obezglavljenju terorističkih skupina. Naime, 7. listopada ubijen je Hareg Zoheir, alias Sofiane Abu Fasila, drugi u lancu zapovijedanja sjevernoafričke al Qaede, koji je isplanirao recentnije napade u Alžiru.