Općinski sud u Zadru donio je nekoliko presuda kojima nalaže korisnicima poljoprivrednog zemljišta unutar Parka prirode Vransko jezero da u roku od 15 dana vrate površine u posjed države. Radi se o česticama koje su lokalni poljoprivrednici uzurpirali još sedamdesetih godina, a potom su ih, kao i njihovi potomci, koristili za sađenje različitih kultura, uzgajanje kokoši i slično.
Jedan od deložiranih tako navodi kako je na čestici zasađeno 65 maslina, a njegov otac dobio ju je na korištenje 1971. godine nakon što je ustupio svoje zemljište uz prometnicu Pakoštane – Vrana tadašnjem Poljoprivrednom kombinatu Vrana. Dodijeljena nekretnina služila je kombinatu kao ribnjak jer se nalazila uz sami odvodni kanal. Preostali dio nekretnine da je bio obrastao raslinjem te je on kultiviran nakon stupanja u posjed. U ožujku se navršilo točno 50 godina mirnog posjeda.
Drugi tuženik iznio je kako je njegov otac 1980. godine na spornoj nekretnini posadio petnaestak stabala maslina i par stabala smokava. Kako mu je zemljište služilo i za ispašu stoke, prije svega ovaca i koza, ovce i koze obrstile su mlade nasade tako da je odustao od formiranja voćnjaka. On je od oca 1996. godine preuzeo brigu o ovcama i kozama, a bavi se i peradarstvom. Tvrdi da ni njega ni oca nitko prije nije smetao u posjedu nekretnine te je voljan zaključiti ugovor o dugogodišnjem zakupu jer se i dalje namjerava baviti stočarstvom. On je, istaknuo je, zapravo svojevrsni “čuvar” Parka prirode Vransko jezero jer je kultivirano zemljište brana od požara koji se često događaju na području Parka prirode zaraslog makijom.
Po mišljenju suda, Republika Hrvatska je u ovom postupku dokazala da su nekretnine vlasništvo tužiteljice. Unatoč tome, Javna ustanova Park prirode ne namjerava ulaziti u posjed, kaže ravnatelj Danijel Katičin.
– Poznato nam je da država vodi desetak takvih sporova, ali mi nismo stranka u postupku, na tome smo inzistirali i svoj stav uputili državi i sudu. Ne želimo plaćati vještačenja niti ćemo jednom, ako ti prostori budu slobodni, ulaziti u njihov posjed. Ima dosta zemljišta unutar Parka prirode kojemu nismo u posjedu, presude ćemo primiti na znanje i nastaviti raditi sve u daljnjoj zaštiti prirode, kaže Katičin.
Inače, Katičin je nedavno izjavio kako je poljoprivreda jedan od najvećih protivnika očuvanja bioraznolikosti Vranskog jezera, ponajviše zbog korištenje pesticida koji završavaju u tlu i vodi.