KvART `19 ugošćuje jednog od najplodnijih i najatraktivnijih književnih stvaraoca. U skladu s ovogodišnjom temom o suradnji s udrugom ZaPis u Zadar dolazi Damir Karakaš, književnik najpoznatiji po zbirci priča Kino Lika, koji je nedavno objavio hvaljeni roman Proslava. Karakaš će na KvART-u gostovati 16. lipnja.
Udruga ZaPis, partner KvART-a, nastala je iz želje da se u Zadru stvori krug unutar kojeg se može stvarati i promovirati književno stvaralaštvo. Bilo je to 2009. godine kada je Zadru nedostajalo nešto što nosi atribut književno, a da je istovremeno i ležerno, urbano i izvaninstitucionano. Među članovima ima pjesnika i prozaista, pisaca na dijalektu i pjesnika na stranim jezicima. Ova godina im je “slavljenička”, jer ZaPis obilježava deset godina kontinuiranog djelovanja, što je za jednu malu, neprofitnu udrugu u lokalnim okvirima zaista velika stvar.
– Ono što najviše veseli je i simbioza književne scene Zadra i projekta KvartArt. Nakon što smo imali promociju romana Antonija Barišića, radionicu pisanja i blackout poezije, ove godine u Zadar nam stiže jedan od trenutno najpopularnijih i vrijednih pisaca Hrvatske (i šire. Veselimo se još jednoj ležernoj večeri i to s ličkim literarnim majstorom u Kvartu, kaže Iva Pejković iz ZaPis-a.
Iza udruge je stotinu književnih večeri, radionica, ugošćavanja pisaca, pokretanje književnog festivala, zajednička zbirka, književne nagrade i nove objave, a ove godine, konkretno na jesen, predstavljaju dvije nove zbirke proze i poezije u čijem će fokusu biti grad Zadar.
Karakaš je rođen 1967. u selu Plašćica kod Brinja u Lici. Nekoliko godina radio je kao novinar Crne kronike Večernjeg lista,, nakon čega živi u Bordeauxu, Parizu i Zagrebu. Još kao tinajdžer objavljuje karikature i crteže u brojnim novinama u bivšoj Jugoslaviji. Po knjizi Kino Lika redatelj Dalibor Matanić snimio je istoimeni film, višestruko nagrađivan u Hrvatskoj i inozemstvu.
Svojim najnovijim romanom “Proslava” Damir Karakaš vraća se među sjene i magle, tišinu i zvukove, boje i mirise zavičajnog krajolika i njegovih ljudi te nas vodi na napeto putovanje kroz vrijeme, prirodu i običaje. U širokom vremenskom luku romana, kraj jednoga rata nagoviješta iskustva novih stradanja, a surovost svakodnevice u kojoj preživljavanje ne ostavlja mnogo prostora za promjenu pokazuje svu kompleksnost ljudskog postojanja. Iako roman govori o mladom ustaškom vojniku čija je sudbina nakon rata najvjerojatnije tragična, u romanu politike gotovo da i nema.