Na Forumu će se u subotu i nedjelju održati Agro sajam na kojem će svoje proizvode predstaviti izlagači iz Zadarske županije te gosti iz Bosne i Hercegovine. To je jedna od aktivnosti od projekta PESCAR Pesticide Control and Reduction sufinanciranog iz Interreg IPA programa, a tim povodom na Radiju 057 gostovali su Daniel Segarić, županijski pročelnik za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj, te doktor znanosti Tomislav Kos, predavač na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu na Sveučilištu u Zadru.
PESCAR je projekt financiran iz programa prekogranične suradnje Hrvatske, BiH i Crne Gora, započeo 2017. godine, a završava 31. prosinca.
– Cilj projekta je smanjenje upotrebe pesticida na području Zadarske županije i partnerskih regija. Imamo različite aktivnosti, jedna je bila uspostavljanje agrometeoroloških stanica, na osnovu čijih podataka se daju preporuke poljoprivrednicima za zaštitu bilja. Sajam koji će biti u subotu i nedjelju jedna je od aktivnosti kroz projekt i jedna od finalnih na promociji projekta. Na Sajmu će biti poljoprivrednici iz Zapadnohercegovačke, Hercegovačko-neretvanske i Zadarske županije, rekao je Segarić.
Na sajmu će na dvadesetak štandova biti prezentirano sezonsko voće i povrće, rakije i slični proizvodi.
– To je prvenstveno zdrava i kvalitetna hrana, koja dokazuje da se na našem području, kao i na području Mostara, Čapljine, Ljubuškog, hranimo zdravim proizvodima. Vjerujemo da će i ovaj projekt osvijestiti proizvođače i potrošače da kupuju lokalno, kaže Segarić.
Dr. Tomislav Kos istaknuo je kako je zbog ovog projekta Zadarska županija vodeća u Hrvatskoj po prognozi i pojavi štetnika.
– Napravili smo mrežu opažačkih mjesta i bazirali se na važne kulture ovog kraja, masline, grožđe, koštičavo voće i krumpir. Na 10 lokacija u županiji postavili smo najmanje po pet opažačkih mjesta, gdje smo pratili štetnike i bolesti. Na svakom od tih mjesta postavili smo i meteopostaju koja je govorila o potrebi za suzbijanjem štetnih organizama s obzirom na meteoprilike. Kad smo očitavali podatke, preko Vibera smo poljoprivrednim proizvođačima davali preporuke gdje je krenula koja bolest ili štetnik i na osnovu toga su besplatno mogli dobiti relevantniji podatak u odnosu na onaj koji dobivaju od drugih službi, ističe dr. Kos.
Ni u jednoj kulturi ne može se proizvesti hrana da ju ne napadne neki štetni organizam. Europa nas tjera da to zovemo štetnim organizmima, iako oni mogu i ne moraju biti štetni. Ipak, premnoženjem populacije oštete biljku koja postane neupotrebljiva.
– Štetnike smo stavili u okvire praćenja preko vremenskih prilika. Pratili smo tako trešnjinu muhu, breskvinog savijača, zlatne mare, maslinovu muhu, granotoča… To je cijeli spektar štetnika o čemu će ljudi koje to zanima moći više čuti na Agro sajmu. Tu su i gljivična i virusna oboljenja koja smo također pratili, ali drugačije, preko vremenskih prilika, mjerenjem temperature, vlage i zraka, pa na osnovu poklapanja prilika možete prognozirati kad će se na kojoj kulturi pojaviti koja gljivica. Izdano je preko 40 preporuka u dvije godine, ističe Kos.
A kako postići da se troši manje pesticida?
– Tako da se poštuju pravila struke, kad se prska i uvodi red, da uvode red svi. Želimo pokazati implementacijom znanja da želimo dizati svijest o problemu pesticida u hrani. Rezultat ovog projekta je i naše mjerenje ostataka pesticida u proizvodima. Sama fama oko toga da su pesticidi zlo koje nas ubija i treba odmah maknuti je neutemeljena, jer bi se trebalo naljutiti na neznanje onih koji krivo primjenjuju pesticide, kaže Kos.
– Temeljem istraživanja i monitoringa, mogu reći da ljudi koji žive u Zadarskoj županiji mogu biti ponosni na svoj rad, a ljudi koji kupuju proizvode mogu biti mirni, jer smo u reprezentativnom uzorku dobili nalaz da krumpir nema nikakvih ostataka pesticida, na maslini je bio samo bakar i to ispod onih opasnih vrijednosti, na lozi je dobra situacija, ali s pesticidima koji se koriste kasnije u sezoni te mogu zaostati u vinu. Najnezgodinija skupina je koštičavo voće, u kojem nije bilo nedopuštenih stvari iznad dopuštenih vrijednosti, ali smo našli bakar u trešnji, višnji, breskvi, nektarini, te na obadvije kulture dosta fungicida, koji ipak nisu prekoračili dopuštenu vrijednost za sigurnu prehranu, zaključio je Kos.