Nakon velike poplave u Obrovcu u kojoj je dosta stradala zgrada srednje škole, a manje osnovna škola, nastava se normalizirala – djeca su prema planu u petak nastavila s pohađanjem nastave. Već prvog dana na teren su izašle hitne službe, ali i župan Božidar Longin i županijski službenici, među njima i pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Ivan Šimunić.
– Teško je bilo zamisliti da bi ona mirna zelena rijeka postala ovako blatna i došla skoro do samog mosta. Srećom, već u ponedjeljak vodostaj je počeo opadati, nakon čega smo utvrdili da je u osnovnoj školi stradala samo sportska dvorana, u kojoj će vjerojatno trebati promijeniti parket, dok je u srednjoj školi u prizemlju stradalo šest učionica i četiri uredske prostorije. Taj dio i dalje nije u upotrebi. Obavljena je dezinsekcija i deratizacija prostora te je epidemiološka služba dala dopuštenje za korištenje, kaže Šimunić.
U srednjoj školi na katu imaju 10 učionica i nastava se tamo odvija.
– Jako je važno za maturante da mogu na nastavu jer im 26. svibnja završava nastava, a bilo bi nezgodno da je moraju odrađivati kasnije jer ih hvataju rokovi za maturu. Za druge razrede bi se moglo produžiti, vjerujem da neće biti potrebno.
Srećom, bit će novih škola. Nedavno je objavljeno kako kreće natječaj za gradnju novih osnovnih škola iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, te su spremni projekti gradnje devet škola i sportskih dvorana u Zadarskoj županiji. Gdje bi se sve i što moglo graditi?
– Gradit će se škole svugdje gdje je potrebno za provođenje cjelodnevne škole, koja kao obvezna kreće 2027. godine. To je različito od cjelodnevne nastave, koja je neposredni rad u učionicama u obveznim predmetnima, a škola je sve ono što se događa i izvan toga. U tijeku je bio poziv za eksperimentalni program po kojem obvezni dio završava u 14 sati, nakon čega roditelji mogu dalje voditi svoju djecu i to će biti od 2027. biti obvezno za sve. Prijavit ćemo sve škole kojima treba prostor za provođenje nastave, za što je država osigurala 1,5 milijardu eura, kaže Šimunić
U županiji je trenutačno šest škola u dvije smjene, koje se rješavaju u prvom krugu.
– Mi smo investicijama uspjeli doći do toga da dio škola prijeđe s dvije na jednu smjenu, pa one neće moći aplicirati na ovaj natječaj, ali doći će na red u sljedećem. U trećem dijelu će za školske dvorane biti izdvojeno 550 milijuna eura. Nakon provedbe ovih natječaja 2027. godine 99 posto škola će biti spremno krenuti s novim programom. Statistike su pokazale da u Hrvatskoj u kojoj traje obvezno obrazovanje osma godina još samo dvije države i da imamo najmanje obveznih sati u Europi, 4.500 godišnje, a u Nizozemskoj ih je 12.000. U jednom trenutku i mi ćemo morati ići na 9 godina, kaže Šimunić.
U eksperimentalni program uključila se i jedna škola iz Zadarske županije, OŠ Novigrad.
– To je jedna od najmanjih škola u Hrvatskoj, izgrađena je u brdu i ne može se dograđivati, zbog čega je izvrsno da je ona u projektu. Zaposlenici svih škola koje ove godine uđu u eksperimentalni program dobit će u startu 4,5 posto dodatka na plaću, a ovisno o provođenju aktivnosti može im biti veća i za 25 posto. Sama škola će dobiti 300.000 eura za opremanje kabineta, igrališta, kupnju kombija za prijevoz učenika…
U tijeku je još uvijek upis učenika u prve razrede osnovnih škola. U Zadarskoj županiji provodi se eksperimentalni program elektronskog upisa. Bilo je dosta roditelja koji nisu mogli kao ranije upisati dijete u školu koju su izabrali, već su to mogli staviti kao želju. Kada će se znati gdje su djeca upisana i kada počinju upisi?
– Sve će biti spremno za potvrdu upisa 16. lipnja. Djeca su ranije znala biti prijavljivana u druga upisna područja i tamo su bila testirana. Praksa je da se dijete prijavi u školu kojoj pripada i da se testira, a ako želi upisati u drugu to su istaknuli u zahtjevu. Od 1.690 testiranih učenika imamo 220 takvih zahtjeva. Škole će donijeti odluku, načelno se uvijek prihvaća ako postoji mogućnost upisa. Stotinjak djece nije se predupisalo, vjerojatno zato što ni oni ni roditelji nisu fizički tu, samo im je prebivalište ostalo.