Jednoglasnom odlukom članova skupštine na izbornoj (57.) sjednici u zagrebačkom hotelu Westin, Zlatko Mateša (71) predvodit će Hrvatski olimpijski odbor (HOO) i u idućem četverogodišnjem razdoblju (2020.-2024.).
Budući da je odgodom Olimpijskih igara u Tokiju s 2020. na 2021. godinu, poremećen i četverogodišnji ljetni olimpijski ciklus, Međunarodni olimpijski odbor (MOO) prepustio je nacionalnim olimpijskim odborima odluku o održavanju izbornih skupština u ovoj ili idućoj godini.
HOO je na sjednici Vijeća u veljači ove godine odlučio održati izbore ove jeseni, a nakon raspisa izbora pa do zaključenja roka (27. rujna), u HOO-u je zaprimljena samo kandidatura dosadašnjeg predsjednika. Mateša je najdugovječniji predsjednik HOO-a, a na čelo nacionalne olimpijske udruge prvi put je izabran 2002. godine. Prije njega krovnu udrugu hrvatskog sporta vodili su Antun Vrdoljak (1991.-2000.) i Zdravko Hebel (2000.-2002.).
U prvom obraćanju članovima skupštine HOO-a novi-stari predsjednik podsjetio je na aktualni trenutak i smjernice za budućnost hrvatskog sporta:
– Od strateških ciljeva koje planiramo ispuniti u iduće četiri godine, prva i najvažnija naša zadaća u ovim vremenima ostaje sačuvati zdravlje sportaša. Imali smo veliku sreću, veliku pomoć Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i docenta Capka Zdravstvenoj komisiji HOO-a i gospođi Vurdelja pa dosad nismo imali značajnijih proboja Covid-19 među naše sportaše. Dapače, došli smo do toga da se određeni broj natjecanja normalno održava, poput državnih prvenstava u nogometu ili košarci, ali i nekih međunarodnih natjecanja. Imamo za primjer Europsko prvenstvo u jedrenju na kojem su braća Fantela osvojili broncu, pa izvrstan nastup naših gimnastičara na Svjetskom kupu u Mađarskoj ili nastup Sandre Perković na Hanžeku – sve nam to govori da je sport itekako živ te da može i treba funkcionirati prilagođen novim uvjetima. Zato će sljedeći cilj biti osiguranje opstojnosti sustava sporta, što znači da, uz pomoć hrvatske Vlade, osiguramo svim nacionalnim savezima nesmetano provođenje programa jer sport mora funkcionirati i u ovakvim uvjetima.
U nastavku govora Mateša se osvrnuo i na odgođene Olimpijske igre u Tokiju:
– Idući strateški cilj nam je Tokio, a Igara će biti. Predsjednik MOO-a Bach, s kojim sam se nedavno susreo u Ljubljani, kaže da MOO, skupa s domaćinom Igara, razrađuje nekoliko scenarija kako bi to trebalo funkcionirati u tehničkom smislu. I novi japanski premijer Suga je izrazio optimizam spram održavanja Igara 2021. godine. HOO će osigurati sredstva za pripreme onih sportaša koji su se već kvalificirali, ali i onih kojima sljedeće godine predstoje kvalifikacije. Također, svi hrvatski sportaši će najmanje 14 dana prije početka Igara otputovati u Japan na pripreme i aklimatizaciju, navjerojatnije u Tokamachi, grad koji je ugostio i bio baza hrvatske nogometne reprezentacije tijekom Svjetskog prvenstva 2002. godine.
Kao dodatni strateški cilj u novom mandatu Mateša je istaknuo skrb o sportu u lokalnoj zajednici, odnosno nakanu da se djeca od 9 do 19 godina koja se bave sportom oslobode plaćanja troškova korištenja sportske infrastrukture, članarina i sličnih izdataka.
Na izbornoj skupštini HOO-a izabrana su i ostala tijela olimpijske udruge. Dopredsjednička mjesta nisu doživjela promjene, pa će i u idućem mandatu prvi Matešini pobočnici biti: Sanda Čorak, Morana Paliković Gruden te Željko Jerkov i Damir Martin. U sastavu Vijeća HOO-a iz prošlog su saziva ostali: Ivo-Goran Munivrana, Željan Konsuo, Zlatko Taritaš, Boris Mesarić, Branimir Bašić, Miho Glavić i Damir Knjaz, a novoizabrani su: Dragan Primorac, Ivan Veštić i Anto Baković, dok je Kolinda Grabar-Kitarović članica Vijeća po članstvu u MOO-u. Zbog pravednije zastupljenosti sportova i obujma posla, najavljeno je i naknadno povećanje broja članova Vijeća HOO-a.
Novi članovi Nadzornog odbora HOO-a su: Ivan Jelinčić, Stjepan Krznarić, Goran Kovačić, Fernando Kirigin i Romeo Vrečko, dok su u Etičko povjerenstvo izabrani: Nika Fleiss, Nikša Skelin, Dario Šimić, Ivica Veselić i Nataša Vezmar.
