Tijekom 2006. godine najveća potražnja na hrvatskom tržištu rada bila
je u trgovini, prodaji i marketingu, a najmanja u obrazovanju i brizi za
djecu, pravu, te dizajnu i umjetnosti, pokazuju podaci web portala Moj
posao dobiveni analizom 30.000 oglasa poslodavaca i 35.000 ponuđenih životopisa.
Prema njima, od ukupnog broja oglasa za posao ponuđenih na portalu, 28,5 posto bilo je iz trgovine, prodaje i marketinga, a u toj je kategoriji
ponuđeno i 17,6 posto od ukupnog broja životopisa.
Prema podacima portala Moj posao, neka od najčešće traženih zanimanja su inženjer i diplomirani inženjer građevine i arhitekture, statičar, konstruktor, zidar, tesar, komercijalist, voditelj odnosa s ključnim korisnicima, knjigovođa, voditelj prodaje, kuhar i konobar.
Teško u odgoju i obrazovanju
Istovremeno, najteže su se, prema evidenciji portala, zapošljavale
odgojiteljice, profesori stranih jezika, pedagozi, pravnici pripravnici,
grafički i web dizajneri, te fotografi.
U prošloj godini kategorije s izjednačenom ponudom i potražnjom bile su
osobne usluge, te zdravstvo i briga o ljepoti, pa su realne izglede za
pronalazak posla imali i frizeri, fizioterapeuti, čistačice i zubni
tehničari.
Prema oglasima za radna mjesta u 2006. godini, od ukupnog broja
objavljenih oglasa, u 41 posto njih tražila se srednja stručna sprema, a u 20 posto visoka. U svakom četvrtom oglasu stručna sprema nije bila bitna, a u 13 posto oglasa tražile su se ostale razine obrazovanja.
Aktivno znanje engleskog jezika, kao uvjet za dobivanje posla tijekom
prošle godine, bilo je istaknuto u 42 posto oglasa, dok su u čak 69 posto
oglasa u 2006. godini poslodavci kao uvjet za zapošljavanje postavljali
poznavanje rada na računalu.
Zadarski trendovi
Zadarske sistematske statistike ne postoje. No, neki su trendovi više
nego očiti. Ne pretendirajući ih potpuno predstaviti, a ni dovesti nikoga
u zabludu u odabiru zvanja, valja nam konstatirati da su trgovci i
ovdje najčešće zapošljavani iz poznatog razloga bujanja megacentara.
No, nažalost, sve je prisutniji trend da otvaranju radnih mjesta u novim
trgovinama slijedi zatvaranje radnih mjesta u postojećim trgovinama jer
se, mada se očekuje i daljnji rast udjela trgovine u BDP-u, ipak ušlo u
razdoblje koje bismo mogli nazvati "mrtvom trkom".
Drugi trend, jasan iz pomame nekih djelatnosti na ovom području, je
građevina. Nju osim zapošljavanja prati nedostatak radnika, mnoštvo
"gostujućih" radnika iz drugih dijelova Hrvatske i svekoliko prisustvo
stranih radnika, ma koliko mi pred tim zatvarali oči.
Dominantno se radi o građevinskim radnicima i majstorima s područja Bosne i Hercegovine. Aferica s nekoliko pronađenih neprijavljenih, odnosno ilegalnih, radnika
stranaca na gradilištu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija u Zagrebu samo je upozorenje.
Broj radnika iz BiH toliki je da bi dublje analize vjerojatno pokazale da bez
njih hrvatski građevinski bum ne bi mogao postojati, s čime se
definitivno treba složiti kada je u pitanju zadarsko područje.
Škrtost države u izdavanju dopuštenja za rad stranaca razumljiva je ako polazimo s pozicije zemlje s gotovo 300.000 prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje.
Nevolje građevinskih tvrtki da pronađu radnike i stalni upiti i pritisci na Vladu da odobri uvoz već su tradicionalni.
Važnost turizma i sezone
Treći korpus traženog zapošljavanja, iako umnogome sezonski, ali na
sreću sa sve širim vremenskim obuhvatom, dolazi od turizma i s njim
vezanog ugostiteljstva.
O drami Hrvatske s golemom nezaposlenošću i manjkom potrebnih radnika makar za sezonski rad u turizmu prošle se godine prvi put vrlo glasno raspravljalo i na Danima hrvatskog turizma (Zdenko Mičić), ali i na nizu drugih skupova, pa i Kongresu ugostiteljsko-turistićkog Ceha Hrvatske obrtničke komore (značajan istup Dubravka Milina Kviska). Svjedočili smo, ne pojedinačnim, već desecima natječaja za zapošljavanje konobara i kuhara, pomoćnih konobara i kuhara, sobarica, recepcionara, štoviše, i turističkih i sličnih animatora, šefova objekata ili sala.
Nadamo se istom trendu i ove godine.
Zadarsko područje, dijelom izrazitije od drugih u zemlji, vapi za
diplomiranim inženjerima graditeljstva i magistrima farmacije za koje je
natječaj gotovo konstantno otvoren.
Nažalost, trend koji se pojavljuje u cijeloj zemlji ovdje je izrazito
prisutan zbog desetljetnog djelovanja Filozofskog fakulteta, da je
značajan dio odgojno-obrazovnih kadrova osuđen na duga čekanja na zavodima.
Valja primijetiti da Zadarska županija ipak već pet godina ima izrazito
pozitivan trend zapošljavanja novih radnika (nažalost, nakon prethodnih
deset i više godina izrazitog smanjivanja zaposlenosti, posebice kroz rat
i pretvorbu s gotovo jednako pogubnim udjelom rata i same pretvorbe).
U ovom trenutku je, prema podacima Komore, stopa povećanja zaposlenosti oko 5,5 posto, odnosno u pet godina otvoreno je 10.000 radnih mjesta. Istovremeno je od 2001. neprekinut trend smanjivanja broja nezaposlenih s rekordnih 16.700 na sadašnjih oko 11.500 (na vrhuncu sezonske nezaposlenosti), odnosno 9.500 (na vrhuncu sezonske zaposlenosti).
Pad nezaposlenosti simboličan
Nažalost, iako se trend rasta zaposlenosti nastavlja, trend pada
nezaposlenosti na godišnjoj razini (odbacivanjem sezonskih kretanja) u listopadu je prvi put zabilježio makar i simboličnih 0,1 posto rasta.
U Zadarskoj županiji i Zadru se završava, ili provodi, niz projekata od
kojih se ipak očekuje obaranje nenormalno visoke nezaposlenosti. Istina
je i to da je Hrvatska bilježila nešto više od šesnaestpostotne stope
nezaposlenosti posljednje godine, dok je Zadar još na 18 posto.
Valja objasniti da metodologija iskazivanja nezaposlenosti u Hrvatskoj i u EU nije identična, i to na našu štetu. Odnosno, Hrvatska iskazuje rigorozniju nezaposlenost od EU. Kao usporedbu koristi tzv. anektnu nezaposlenost (anonimnim anketama među nezaposlenima) koja bi bila približna metodologiji EU.
Prema njoj bi stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj ipak padala i na
manje od 14 pa prema nekim iskazima do moguće i 12 posto u
najpovoljnijim razdobljima godine. No, i s time ostaje nenormalno visoka uz EU prosjek od oko osam posto. Kako smo u godini izbora za nadati se da će osim satova, striptiza, i sličnih "grijeha" moćnika i ova tema dobiti zapaženije mjesto.