Najlakše je priću o gradnjama početi "ispod svog prozora" pa konstatirati da se pred Zadarskim listom već godinu dana kopaju ostaci na ulasku u povijesni Zadar, dok se skela s Kneževe nam palače i ne skida godinama, a već nas ovih dana čeka blokada sa strane Foše kada se u nastavku radova na sustavu kolektora s rive krene tamo gdje se prošlog ljeta, završetkom Medulićeve ulice, stalo.
Poluotok – poprište radova
Poluotok se nameće kao bitno poprište radova konačnim hvatanjem u koštac s ovdašnjom kanalizacijom i odvodnjom u projektu "Čisti Jadran". Uz vječno gradilište Kneževe palače s ambicioznim projektom stvaranja jednog kulturološkog centra, tu su i vječni radovi na Kazalištu lutaka, nadajmo se konačno u završnoj fazi (završetak jednog od objekata iz vremena socijalističkih samodoprinosa).
Kino "Zadar" više ne postoji, a multipleks dobiva konture. Jadre Lisica na bedemima gradi gradski hotel. Palača Drioli, uz sredstva Ministarstva kulture, postat će Muzej antičkog stakla. Kompleks zgrada Arheološkog muzeja preko puta županije i Tankerske plovidbe, odnosno u kompleksu vojarne Guli, odnosno Svetoga Nikole, dobit će i Centar za podvodnu arheologiju, a kako će ovo biti nacionalni Centar rastu i apetiti za udomljivanje Apoxiomena upravo u Zadru što bi mu dalo jednu svjetsku atrakciju (trenuno je na izložbi u Firenzi).
Nešto dalje, Tankerska plovidba dovršila je proširenje svoje zgrade, a slijedit će parterno uređenje Istarske obale s obilaznom cestom, dok bi nastavak radova trebao dovesti i do dogradnje Carinskog paviljona.
Ideje za parterno uređenje Foruma dane su, a čeka se arheologe koji su i ovdje već godinu dana. Skela na bedemu u Foši se proširuje. U planu je i narudžba idejnog rješenja za prostor od stare Ledane i Elektre s obuhvatom Ravnica. Konačno bi i Muraj trebao dobiti novo lice s ambicijom pretvaranja u šetnicu, te konačnim "krpanjem" 20 godina stare rupe u bedemu.
Okruženje Poluotoka
Preko puta, zgradu "Maraske" namjerava se pretvoriti u hotel najviše kategorije s dodatkom stambenog kompleksa za što se sprema i bivša tvornica "Jadranka". Bivši "Kidrić", odnosno TIZ, uskoro će biti i završen kao stambeno-poslovni kompleks.
Na tom potezu, uključujući i Relju, dobit ćemo vrlo skoro nekoliko tisuća novih stanovnika, ako računamo i na zgradu koju usred Relje radi "Duca", a slijedit će ga i Jurjević na bivšim vrtovima i prostoru Tvornice kruha. Očekuje se i nastavak radova na iznimno značajnom zdravstvenom objektu – Poliklinici (još jednom od nedovršenih objekata posljednjeg samodoprinosa iz predratnog doba).
Tik iza kuća Populare počeli su radovi na megacentru "Konzuma". Tu je i druga faza izgradnje Trgovinskog centra na Relji s natkrivenom tržnicom, multipleks kinom i višeetažnom garažom čime će se osloboditi atraktivan i, za identitet grada jako važan, prostor sadašnje tržnice na Relji uz sređenu Zrinsko-fankopansku ulicu.
Dalje prema Boriku, "papire" je dobila uvala Draženica, ali i neki drugi, prije svega stambeni, objekti niču. Na Bilom Brigu se gradi najznačajniji, na žalost i jedini, objekt osnovnog školstva. Ispod toga je ŠRC Višnjik – ključna gradska investicija s ambicioznim bazenom i dvoranom.
U nastavku je stambeno gradilište od vrha Višnjika prema Bagatu. Uskoro se očekuje i sređivanje Puta Nina, najopasnije ulice u Zadru.
Okruženje Zadra
Na suprotnom kraju grada, konture velebnog ulaska četverotračne ceste u srce Gaženice već su dugo vidljive, a kraj priče očekuje se u jesen, kada kreće prava "priča" s TT Gaženica. Štoviše, iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka državni tajnik Zdravko Livaković nabacio nam je i pitanje izmještanja pruge iz Bibinja.
Spoj autoceste s četverotračnom cestom prolazi kraj proširene Zračne luke i ide do gradilišta Istočnog pravca vodovodizacije. Treba "krenuti" i zapadni pravac, te vodovodizacija prema Viru zajedno s novom spojnom cestom koja bi mimoišla gusto nastanjen i izgrađen dio Privlake. U međuprostoru niče kompleks nove "Punta Skale". Rok dovršetka je ljeto 2008. godine.
Zadar bi, ako bude sreće i pameti, u cijelu priču iznad Crnog, Musapstana i Babinduba ubacio poslovnu zonu, a mnoštvo ih u manjim jedinicama lokalne samouprave već niče i napreduje. Kao što napreduju nasadi maraške na Vlačinama, i nadajmo se, i nastavak vinograda na Korlatu, ali i mnogi manji nasadi maslina, vinogradi i voćnjaci diljem Kotara.
Nedostatak koncepta
Vratimo se Poluotoku kao važnom gradilištu. Kakva je sudbina Poluotoka, koja ambicija građana, odnosno vlasti, nije poznato. Samo je želja uljuđenosti i uređenja, te njegovog dinamiziranja – jasna.
Ne postoji koncepcijska studija Poluotoka u funkcionalnom, ciljanom, a onda i građevinskom pogledu. Što Zadar hoće na Poluotoku, koje funkcije ostaviti, a kojim ga sadržajima prenamijeniti?
Spontanost ne mora uvijek biti dobra. Recimo da koncept jednog dinamičnog grada, posebice vezanog za turizam ali i opstanak oko 650 lokala, gospodarskih subjekata i radnji na Poluotoku, sigurno nije u skladu s prenamjenom jednog velikog i atraktivnog dijela Kalelarge u – banku.
Moguće je kazati da bilo što od onog što se radi neće odmoći, već pomoći, budućoj viziji Poluotoka ma kakva ona bila. No, to ne pobija činjenicu da je nužno vrlo brzo doći do studije i plana funkcionalnog preuređenja Poluotoka za njegove buduće namjene u životu Zadra i cijele Zadarske županije.
*Najveći infrastrukturni radovi u vodovodizaciji: Istočni pravac
*Najveći radovi na odvodnji: sustav odvodnje, kanalizacije i proćiščivača Zadra, nastavak istog sustava u biogradskoj rivijeri
*Najveći poljoprivredni radovi: “Maraska” – Vlačine, “Korlat-Badel”, “Vinarija Benkovac”
*Najveći turistički radovi: “Punta Skala”, Falkensteiner Michaeler Grupa, očekivanje prenamjene Maraske (Hypo?) i radova na Ninskom blatu (“Tankerska plovidba”)
*Najveći radovi u zdravstvu: Poliklinika, uz nastavak radova u Općoj bolnici Zadar
*Najveći radovi u kulturi: Muzej antičkog stakla, Centar za podvodnu arheologiju, kompleks Kazališta lutaka i obnova i prenamjena Kneževe palače
*Najveći radovi u viskom obrazovanju: Prenamjena bivše Tehničke škole u Sveučilišnu knjižnicu
*Najveći radovi u zaštiti okoliša: sanacija bazena s lužinom nad Bravarom, Regionalni centar za gospodarenje otpadom, MBO pogon
*Najveći stambeni radovi: kompleks TIZ-a
*Najveće gospodarsko ulaganje: porinuće i dovršetak suezmax tankera “Donat” (Tankerska plovidba)
*Najveći radovi u trgovini: kompleks “Konzuma”
*Najveći greenfield u gospodarstvu: Tvornica žbuke u Obrovcu(?)
