Sezonu ćemo dočekati spremno i bez radova. Ovim je riječima gradonačelnik Zadra Živko Kolega prokomentirao pitanje aktualnih gradskih gradilišta i radilišta, i nadolazak turističke sezone, a kroz prizmu svakogodišnjih upozorenja na premašivanje rokova gradnji u našim ljetovalištima, odnosno dočekivanje turista s bagerima i radovima.
To smo i željeli čuti, iako nam djeluje pomalo nestvarno, ako znamo da je razmah građevinskih radova na području Zadra impresivan. Štoviše, ako se gleda samo na koncentraciju radova na povijesnoj jezgri i u njenoj najvećoj blizini vjerojatno se radi o najvećoj povijesnoj koncentraciji radova usporedivom samo s rušenjem bedema i gradnjom lanca tadašnjih kuća na Novoj rivi u vrijeme Franje Josipa, odnosno obnovom Poluotoka nakon totalnog razaranja u 2. svjetskom ratu.
Zadar je napokon stekao snage uhvatiti se u koštac sa svojim "srcem" i epicentrom, a u turističkom smislu svojim najjačim adutom – povijesnom jezgrom. Uhvatio se u kolopletu svojih i državnih javnih investicija kao i privatnog kapitala. Pa tako imamo epohalno rješavanje odvodnje i kolektorskog sustava koji će završiti u pročišćavačima, i već ove godine osigurati da 96 posto ispusta fekalija ne završi u moru. Zadar će po tome biti prvi u Hrvatskoj i doći u situacije rijetkih gradova koji mogu u gradskoj luci imati plažu. Tu je i golem projekt Istarske obale, kako maritiman, tako i komunalan, u smislu cestogradnje i podzemnih instalacija, ali i atrakcijski po projektu Nike Bašića.
Kneževa palača, Kazalište lutaka, Muzej antičkog stakla, Centar za podmorsku arheologiju, Multipleks kino , uz skele na Svetom Mihovilu , nešto skelica na Svetom Frani… koloplet je obuhvaćenih kulturnih spomenika i institucija, čemu valja dodati dva zahvata na arheološkim istraživanjima na Forumu i kod Kolone. Tu su gradnje na tri javna WC-a, hotel na Muraju, skela na bivšoj gimnaziji, potom zgradi Tankerske plovidbe sada danoj zadarskom Sveučilištu. O okruženju; sređenoj Zrinsko-frankopanskoj, gradilištu 2. faze Trgovinskog centra zgradama Duke, Lignuma, Galićevim zgradama na Kolovarima, Gortanovom TIZ-u, Konzumu, da ne govorimo.
Uglavnom, jasno je da Kolega nije mislio na sve ove radove, a mnoge nismo ni spomenuli, već prije svega na one koje vodi ili u njima bitno sudjeluje Grad. I to bi bilo jako puno. Dakle, ako nakon skidanja skele s Kneževe palače, ravnanja Obale Petra Krešimira IV. nakon kolektora, dobijemo i sređenu Istarsku obalu, na način da preostaje završiti Spomenik Suncu, što je izolirani zahvat, odnosno ako se djelomično saniraju nasute gomile na Forumu i Pet bunara na arheološkim iskopinama, ipak bismo mogli imati uljuđenije lice, a s javnim WC-ima i pristojniji doček gostiju.
No, istina je da neki radovi predugo traju, a da su neki skele ili zahvate pokrenuli u nevrijeme – jer dizanje skela ili započinjanje radova u gradskoj jezgri u svibnju apsolutno je neprimjereno turističkom gradu. Ipak, kada se vratimo na konstataciju da se u samoj povijesnoj jezgri radi o jednoj od najvećih akcija u povijesti, ovakva najava ipak je zadovoljavajuća.