PARIZ – Ranije iznesenu znanstvenu pretpostavku o jedinstvenom afričkom podrijetlu današnjeg čovjeka potvrđuje i najnovije istraživanje čije su rezultate znanstvenici sa Sveučilišta u Cambridgeu objavili u zadnjem broju britanskog stručnog časopisa Nature.
Podrijetlo modernog čovjeka i njegovih seoba već je dulje vrijeme predmet dviju suprotstavljenih rasprava, odnosno znanstvenih pretpostavki. Prema jednoj homo sapiens je podrijetlom s istog – subsaharskog područja afričkog kontinenta, nakon čega je naseljavao druge kontinente, a prema drugoj se evolucija homo erectusa i homo sapiensa odvijala neovisno na više područja našeg planeta. Do danas je većina znanstvenih pretpostavki išla u korist zajedničkog afričkog podrijetla današnjeg čovjeka, a analiza kostiju pokazala je "pomiješane" rezultate.
Andrea Manica sa Sveučilišta Cambridge i njezini kolege u svojoj su studiji kombinirali istraživanje o genetskoj različitosti stanovništva diljem svijeta s analizom provedenom na više od 6.000 lubanja kako bi dokazali teoriju o afričkom podrijetlu današnjeg čovjeka.Dokazali su da se, što se više stanovništvo geografski udaljavalo od Afrike, genetska različitost smanjivala, što je rezultiralo smanjenjem fenotipske raznolikosti (fizičkih karakteristika).
– Genetičke smo podatke povezali s novim podacima koje smo dobili analizom širokog spektra lubanja kako bismo definitivno dokazali da je moderni čovjek podrijetlom iz subsaharske regije", stoji u priopćenju Sveučilišta Cambridge čije je istraživanje financirao Biotechology and Biological Sciences Research Council.
Da bi dokazali valjanost svojeg otkrića, znanstvenici su pokušali "otkriti drugo podrijetlo, neafričko, no to je bilo apsolutno nemoguće", objasnio je dr. Francosi Balloux, jedan od znanstvenika koji su sudjelovali u projektu.
