ZADAR – U Hrvatskoj je oko 1.500 registriranih zadruga, no zaista ih radi oko 440. Financijski rezultat poslovanja zadružnog sustava je u minusu, a sam sustav je nerijetko zatvoren prema novim zadrugarima. Zadrugari ostvaruju prihod izvan zadruge, iako su se obvezali ostvarivati ga unutar zadruge. Educiranost zadružnog menadžmenta je nedovoljna, a uočena su postupanja suprotna i ostalim zadružnim načelima, kazala je predsjednica Uprave Hrvatskog saveza zadruga Vedrana Stecca prilikom obilježavanja stote obljetnice Zadružnog saveza Dalmacije u Zadru.
Stecca je dodala kako je nužno brisati iz registra zadruge koje ne rade, ali i ustrojiti zadružnu reviziju navodeći kako je, unatoč svim problemima hrvatskog zadrugarstva, "zadruga prepoznata kao moderan svjetski tren koji unaprjeđuje gospodarstvo matične zemlje i lokalne zajednice budući da imovine zadruge ostaje u zajednici."
– Ministarstvo gospodarstva je u ove četiri godine uložilo blizu milijardu kuna u razvoj poduzetništva. Vlada je u četiri godine putem resornih ministarstava uložila oko 60 milijuna kuna za poticaj zadrugarstva, što je šest puta više od ulaganja bivše Vlade, istaknuo pomoćnik ministra gospodarstva zadužen za poduzetništvo Ivan Bračić, navodeći kako najbrži rast poduzetništva bilježi upravo Dalmacija gdje je u 2006. na stotinu radno sposobnih osoba bilo 10 novih poduzetnika.
Ističući kako je hrvatska poljoprivreda "usitnjena, svaštarska i nedovoljno organizirana", pomoćnik ministra poljoprivrede Ivan Hodalić je kazao kako "od svih tranzicijskih država Hrvatska najviše ulaže u poljoprivredu.", te su u 2006. uložene 2,4 milijarde kuna, dok se ove godine planira ulaganje u iznosu od 2, 9 milijardi kuna. Hodalić je najavio i donošenje novog zakona o zadrugama.
Iz Zadružnog saveza Dalmacije najavili su tiskanje monografije koja će prikazati stoljeće njihova djelovanja. Prva zadruga u Hrvatskoj, podsjetio je predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije Joško Niskota, osnovana je svega dvadeset godina nakon pionirskog pothvata tkalačkih radnika u engleskom Rochadlu, i to u Korčuli pod nazivom "Blagajnica uzajamne vjeresije".
Grbić je naveo i kako je Županija za subvencioniranje podizanja novih nasada maslina, voćaka i vinove loze uložila 4.6 milijuna kuna, te kako je u 2006. i 2007., sufinancirala sadnju 410.000 trsova vinove loze, preko 110.000 stabala maslina i 26.000 stabala voćaka.
