ZAGREB – Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas na Jadranu od danas se primjenjuje i na članice EU, jer je na snagu stupila odluka Hrvatskog sabora iz prosinca 2006. godine po kojoj se ZERP na članice EU-a počinje primjenjivati najkasnije 1. siječnja 2008.
Četiri godine pošto je Sabor proglasio ZERP (primjena je počela godinu dana poslije, u listopadu 2004.) i nakon nekoliko odgoda njegove primjene za članice EU-a, ZERP se počinje primjenjivati automatizmom, jer novi, šesti saziv Hrvatskog sabora još nije konstituiran, a hrvatska Vlada kao tehnička nije poduzela nikakve mjere kojima bi mijenjala saborsku odluku.
Iako je bilo parlamentarnih inicijativa i zahtjeva da Hrvatska svoju jurisdikciju na Jadranu proširi proglašenjem isključivoga gospodarskog pojasa, Hrvatski je sabor 3. listopada 2003. prihvatio prijedlog Vlade Ivice Račana i donio Odluku o proglašenju ZERP-a, koji se počeo primjenjivati za 12 mjeseci, ali ne i za članice EU.
Tom je odlukom propisano da je ZERP morski prostor u kojem sve države uživaju međunarodnim pravom zajamčene slobode plovidbe, preleta, polaganja podmorskih kabela i cjevovoda i druge međunarodnopravno dopuštene uporabe mora. Taj pojas obuhvaća morski prostor od vanjske granice teritorijalnog mora do crte razgraničenja, odnosno sredine.
Sabor je tada proglasio i sadržaje isključivoga gospodarskog pojasa koji se odnose na suverena prava istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim prirodnim bogatstvima voda izvan vanjske granice teritorijalnog mora, te jurisdikciju glede znanstvenog istraživanja mora i zaštite i očuvanja morskog okoliša.
Potkraj listopada 2004. Ministarstvo vanjskih poslova notificiralo je Tajništvu UN-a širenje hrvatske jurisdikacije na Jadranu, u skladu sa saborskom odlukom. Po podatcima Hrvatskoga hidrografskog instituta površina Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, pod suverenim pravima Republike Hrvatske, iznosi 23.870 četvornih kilometara.
Te podatke iznio je nedavno pomoćnik ravnatelja Instituta Nenad Leder na znanstvenom skupu "'ZERP' – gospodarski pojas" održanu u Splitu. Po njegovim riječima to je oko 27 posto površine nad kojom Hrvatska ostvaruje puni suverenitet.Za razliku od unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora, nad kojima obalna država ima punu suverenost, u području gospodarskog pojasa (kao i epikontinentalnog pojasa) obalna država, kako objašnjava međunarodni stručnjak za pravo mora Davor Vidas, ima samo određena suverena prava, dakle, samo neke dijelove suverenosti.
– ZERP, kao derivat gospodarskog pojasa, nije dio hrvatskoga nacionalnog teritorija, nego područje mora gdje ona, na temelju međunarodnog prava, može ostvarivati određena suverena prava i jurisdikciju, izjavio je Vidas.
Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn u izjavi, koju je u nedjelju objavila Europska komisija, izrazio je uvjerenje da Hrvatska neće primijeniti nijedan aspekt ZERP-a za zemlje članice EU-a, a gotovo istodobno u novogodišnjem pismu premijer i predsjednica Finske zatražili su pojačanu ekološku zaštitu Baltičkog mora.
U Hrvatskoj se u zadnje vrijeme nameće pitanje kako će Hrvatska nadzirati golemu površinu ZERP-a. Suvremena tehnologija, pogotovo na relativno maloj površini mora poput ZERP-a, kako primjećuje Vidas, obalnoj državi danas omogućuje uvelike poboljšani nadzor, koji je sve manje fizički.
No, faktični nadzor uopće nije pravni uvjet za proglašenje gospodarskog pojasa, odnosno ZERP-a. Tako je i nekim zemljama, poput Francuskoj, moguće imati goleme pojase po raznim morima svijeta, pa i oko usamljenih otočića. Za ilustraciju, Vidas navodi da ukupna površina francuskih gospodarskih i sličnih pojasa po svjetskim morima iznosi gotovo 11 milijuna četvornih kilometara, što je od ZERP-a oko 450 puta veća površina, koje je nadzor, zbog ogromnih udaljenosti i prostranstava, doista upitan.
Vidas smatra kako ZERP ne može biti stvarni problem razgraničenja za Sloveniju, nego samo perceptivni – jer je u svakom slučaju više od 12 nautičkih milja udaljen od slovenskih obala odnosno polaznih crta.
– Razgraničenje na moru između Hrvatske i Slovenije je isključivo razgraničenje teritorijalnih mora, a prostor ZERP-a je izvan toga. To jasno proizlazi iz odredbe Konvencije UN-a o pravu mora i geografske stvarnosti, tvrdi Vidas.
Ukupna površina kopna i mora pod hrvatskom suverenosti iznosi 87.967 četvornih kilometara – kopno bez otoka 53.229 kilometara, otoci 3259, unutrašnje morske vode 12.498 te teritorijalno more 18.981 četvorni kilometar.