Očekuje se da će poskupljenje kredita iznositi oko 1 postotni poen, ali trend rasta kamata neće stati. Krediti u eurima poskupjet će neznatno, dok će nešto viši biti oni u kunama.
Najavili su to predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček i prvi čovjek Privredne banke Zagreb Božo Prka . Poskupljenje kredita se može očekivati zbog vanjskih i unutarnjih faktora, piše Večernji list. "To se može očekivati zbog rasta inflacije, od koje je veći dio uvezen, i tu ne možemo ništa učiniti. Restriktivna monetarna politika drugi je faktor koji, uz inflaciju i rast kamata u eurozoni, može utjecati na povećanje kamata", rekao je Bohaček.
Prka je rekao da je nastavak rasta kamata nužan kako bi se, zbog povećane inflacije, zaštitila vrijednost novca.
Uz pritisak HNB-a i veliku potražnju za kreditima bankari se mogu i moraju odlučiti za povećanje kamata i zbog već zaboravljenog inflacijskog bauka. Ono što se često čuje od bankara, Bohaček je također ponovio – restriktivna politika jedino je što je ostalo HNB-u.
"Kako bi smanjila potražnju za kreditima, središnja banka radi na jedini mogući način: povećava cijenu robe, odnosno kamate. Guverner HNB-a Željko Rohatinski već godinama upozorava da je potrebna kombinacija monetarnih i fiskalnih mjera da bi se postigli efekti. Kako su fiskalne mjere izostale, sve je ostalo na HNB-u, koji nema druge instrumente nego ovakve neselektivne mjere", rekao je Bohaček.
Upozorio je da se neselektivnim mjerama HNB-a može naštetiti gospodarstvu, a posebice malom i srednjem poduzetništvu. Velike kompanije mogu se izravno zaduživati u inozemstvu ili na tržištu kapitala, što mali ne mogu, i to je dugoročna opasnost, piše Večernji list.
Rast kredita posljedica je i potražnje za njima.