ZADAR – Izvoz roba u Republici Hrvatskoj u 2007. godini iznosio je 66 milijardi kuna i rastao je po stopi od devet posto. Uvoz je u isto vrijeme iznosio 138 milijardi i rastao je po stopi od 10 posto. Time Hrvatska, nažalost, nastavlja obarati rekorde nepokrivenosti, odnosno deficita robne razmjene s inozemstvom. Tome svakako pogoduju neka kretanja poput divljanja naftnih cijena i slično, ali i već tradicionalna neproizvodna usmjerenost ovdašnjeg gospodarstva, snažna koncentracija na uvoz svega i svačega i "krpanje" preko turizma.
Zadarska županija u svemu tome nema pretjerano značajnu ulogu. Uvijek nam valja ponoviti da je ovdašnji izvoz roba prilično malen, a ova županija, odnosno njeno gospodarstvo, deviznoj bilanci zemlje doprinosi prvenstveno kroz izvoz usluga koje se ovdje ne iskazuju. Konkretno sama Tankerska plovidba, kako Zadrani i znaju, donosi zemlji gotovo dva puta više deviza svojom uslugom prijevoza na stranim tržištima nego iznosi robni izvoz svih ovdašnjih proizvodnih tvrtki. I konačno, turizam sam po sebi mjeren učinkom na ukupno gospodarstvo nadmašuje sve to.
Ipak, Zadrani se ponose da i u robnoj razmjeni nisu dio problema već dio rješenja nagomilanih hrvatskih problema izvoza i uvoza. Ovog trenutka poznati su podaci izvoza i to po županijama, odnosno općinama i gradovima u zemlji. Oni imaju metodološke nedostatke jer se pripisuju tvrtkama, a temeljem njihove matične registracije, što znači da neka tvrtka može u nekom gradu imati proizvodni pogon iz kojeg robe dospijevaju u inozemstvo a da se rezultat pripiše županiji i gradu u kojem je sjedište tvrtke i obrnuto. Ipak, podaci su zanimljivi.
Temeljni podatak kaže da je iz Zadarske županije gospodarstvo izvezlo roba u vrijednosti milijardu i 160 milijuna kuna, a uvezlo milijardu i 360 milijuna kuna. I ovdje je izvoz manji od uvoza. No dok je u Hrvatskoj pokrivenost uvoza izvozom na svega 47 posto (kunski gledano) u Zadarskoj je županiji to 85 posto. Izvoz je u relativno teškoj godini za Zadarsku županiju povećan šest posto, dok je uvoz rastao 9,4 posto. Tešku godinu za zadarsko izvozno gospodarstvo spominjemo iz dva temeljna razloga, a oba – plivaju, odnosno svode se na ribu: tuna je plasirano k Japanu znatno manje nego u 2006. godini, a znatno je pao i ulov inćuna, a onda i izvoz soljenih inćuna.
Gledano u dolarima, stanje izgleda drugačije, a zbog padova dolara na svjetskim tečajnicama. Tako je umjesto ukupne vrijednosti izvoza od 187,5 milijuna dolara u 2006. godini, došlo do uvećanja robnog izvoza na 215,8 milijuna dolara u 2007. godini, čime je Zadarska županija nadskočila još jednu granicu, onu od 200 milijuna dolara izvoza. Skok izvoza po dolarskoj računici iznosio je čak 15 posto. Uvoz je u istom vremenu dosegnuo 253 milijuna dolara i rastao po velikih 18,6 posto. No i u toj računici izvoz zadarskog gospodarstva pokriva preko 80 posto uvoza.
Uz pad tuna i inćuna, nešto rasta brancina i lubina, teret rasta izvoza ponijela je klasičnija industrija, odnosno Aluflexpack, odnosno aluminijske i plastične ambalaže, te metalaca poput TCG metalnog lijeva, SAS HSTEC-a i SAS Strojogradnje i drugih. Ukupno se može kazati da gospodarstvo Zadarske županije nastavlja davati pozitivan prilog robnoj razmjeni Hrvatske. Očekivanja snažnijeg udjela Zadra u proizvodnom dijelu, odnosno robnom izvozu vezuju se uz očekivanja snažnije reindustrijalizacije u poslovnim, odnosno gospodarskim zonama o kojima se uvelike priča, piše i planira posljednjih godina, a koje bi u ovoj i nekoliko idućih godina morale konačno postati i gospodarske činjenice.
Izvoz po gradovima i općinama
Najveći izvoz u Zadarskoj županiji ima Općina Poličnik sa 62 milijuna dolara, dok je Zadar s 51,6 milijuna dolara drugi. Dok zadarski rezultat stvara desetke tvrtki, onaj u Poličniku gotovo u potpunosti valja pripisati Aluflexpacku, sljedniku Folijaplasta. No, on je i najveći uvoznik u Zadarskoj županiji pa je Poličnik i s uvozom od preko 59 milijuna dolara najjača uvozna sredina u županiji, ako zanemarimo Zadar s čak 102 milijuna dolara uvoza. Nasuprot zadarskom gospodarstvu ono u Poličniku ima i u takvom gledanju pozitivnu bilancu.
Poslije Poličnika i Zadra s 41 milijun dolara na trećem se mjestu kao izvozna sedina učvrstio grad Benkovac s osloncem prije svega u TCG metalnom lijevu, s gotovo kompletnom proizvodnjom za izvoz u automobilsku industriju te Ostreom kao najvećom, ali i drugim tvrtkama za soljenje, odnosno preradu inčuna.
Sa 17,7 milijuna iza njih je na četvrtom mjestu Općina Sveti Filip i Jakov, čitaj Jadran Tuna, koja je jedina lani zabilježila rast izvoza iz ovog segmenta. Kali su zbog pada u Kali Tuni na petom mejstu sa 16,4 milijuna dolara izvoza.
Obrovac je na 12 milijuna dolara, odnosno čini to Elan. Time smo s "kapitalcima" i završili.
No, kad već imamo podatke, spomenimo nekoliko sredina koje ostvaruju "sitne" milijuniće dolara, što svakako valja pohvaliti.
Predvodi ih s 4,8 milijuna Pakoštane, odnosno Dal Mar. Preko tri, odnosno 3,1 milijun dolara ipak je izvezeno iz Općine Gračac, ne zahvaljujući drvu ili stoci koliko – ribi (!?). Gotovo tri milijuna dolara izvoze Sali, odnosno Mardešić. Milijun, odnosno 1,15 milijuna dolara iznosi izvoz Biograda na Moru.
Rast i pad
Navodit ćemo dolarske podatke prema kojima je izvoz iz Zadarske županije ukupno uvećan 15 posto. Rekorder rasta je i ukupan rekorder izvoza iz ove županije. Poličnik, odnosno Aluflexpack s rastom od 36,6 posto. Sveti Filip i Jakov ima snažnih 22 posto rasta. Kako je ovdje riječ o tunama, kažimo da su nasuprot tome Kali imale pad od 26 posto u vrijednosti plasmana.
Zadar je rastao za 18 posto, Benkovac 17 posto, dok je Obrovac pao za 8,6 posto. Od "drugokategornika" Pakoštane predvode s rastom od skoro 60 posto. Sali su rasle skoro 50 posto. Biograd je imao 15 posto rasta. No pad je zabilježen i kod Gračaca za čak 45 posto (inćuni).