„Ljudi danas više znaju o švicarskoj čokoladi nego o siru iz Kraja i mazinskom krumpiru”

ZADAR – Knez Frankopan je u 17. stoljeću naručio, o tome postoje povijesni zapisi, iz Vinodola sto bačava sušenih hobotnica za Čakovec, a danas sušene hobotnice ni nema na zadarskoj tržnici. Volio bih da me netko demantira. Ljudi danas više znaju o švicarskoj i belgijskoj čokoladi ili o plzenskom pivu, nego o siru iz Kraja i mazinskom krumpiru, kazao je Ivan Stagličić, pokretač osnivanja udruge „HaHa-Hrvatska hrana" na predavanju „Neprofitni sektor i uporaba suvremenih informatičkih tehnologija kao osnove poluge u razvoju proizvodnje i prodaje autohtone i zdrave hrane" koje je u sklopu 11. Sajma zdrave hrane i tradicijskih proizvoda „Dani sunca" održano u četvrtak 31. srpnja u dvorani Udruženja obrtnika Zadar.
Stagličić je istaknuo kako proces proizvodnje zdrave, ekološki uzgojene, autohtone hrane i prehrambenih proizvoda, sve više izlazi iz eksperimentalne faze i ulazi u procese uhodanog tržišnog poslovanja. Pri tom se, napomenuo je, naši proizvođači susreću s činjenicom da je u današnjem svijetu puno lakše proizvesti, nego prodati dobar proizvod što se najbolje vidi u formiranju same cijene koštanja.
– Prema najnovijim istraživanjima uz odnos ponude i potražnje se, kao osnovni parametar određivanja cijene, postavila i informiranost tržišta. Kako bi se u oštroj konkurenciji s velikim proizvođačima, mali proizvođači bolje pozicionirali na tržištu nužno se moraju međusobno povezati, umrežiti se. U tome se mogu osloniti na tradiciju zadrugarstva koje u Dalmaciji ima tradiciju jednog stoljeća. Sljedeći korak bilo bi povezivanje s udrugama, čak i s onima koje na prvi pogled nemaju veze s proizvodnjom hrane; s likovnim udrugama, primjerice. Otvorenja izložbi u pravilu prati i postavljanje švedskog stola. Taj bi stol mogao sadržavati tradicijske proizvode ovog kraja. Hvalevrijedne su manifestacije poput Dana voća i povrća, Dana sunca, Noći punog miseca, Dana paške ovce ili Ninske šokolijade, ali njihov je glavni problem što se one događaju svega jednom godišnje. Uz to se maslinici i voćnjaci mogu koristiti i kao prostor za različite umjetničke performanse. Kroz suradnju s drugim udrugama moguće je organizirati snabdijevanje sportaša, jedriličara i planinara. Ovo bi bio dobar način za ostvarivanje iskoraka na tržištu, istaknuo je Stagličić.
Također je kazao kako mali proizvođači zdrave hrane skupim reklamama mogu doskočiti ostvarujući komunikaciju s medijima koji su pravilu voljni posvetiti pozornost noviteteima na području ekološki proizvedenih artikala.
– Troškove koji na ovaj način nastanu proizvođači bi mogli refundirati kroz sustave poticaja, te, putem prijavljivanja projekata na natječaje, iz različitih fondova. Na kraju, žetvene i ine prigodne svetkovine prilika su za oživljavanje tradicije i obavještavanje javnosti, a to znači tržišta, o povijesnim značajkama kraja iz kojeg proizvodi dolaze. Dobar su primjer stankovačke vinogradske i vinarske svečanosti, zaključio je Stagličić.