ZAGREB – Jaz između bogatih i siromašnih produbio se u više od dvije četvrtine najbogatijih država svijeta u zadnjih 20 godina, a poglavito su pogođena djeca, piše Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) u novome izvješću objavljenom u utorak.
“U tri četvrtine 30 zemalja članica OECD-a, nejednakosti u plaćama i broju siromašnih porasle su u zadnja dva desetljeća”, piše u izvješću.
Gospodarski rast koristio je više bogatima nego siromašnima, stoji u izvješću koje je glavni tajnik Angel Gurria predstavio u Parizu i pozvao vlade na akciju.
“Produbljenje nejednakosti vodi podjeli, polarizira društvo, dijeli regije unutar država, a svijet na bogate i siromašne”, rekao je Gurria.
Zbog porasta nejednakosti talentiranim i radišnim mladim ljudima iz siromašnih slojeva teže je napredovati prema gore, a socijalna mobilnost manja je u društvima gdje su veće nejednakosti.
Zemlje kao što su Danska i Australija imaju veću socijalnu mobilnost, dok SAD, Britanija i Italija imaju manju mobilnost.
Ključni faktor nejednakosti je nedostupnost dobrog obrazovanja za siromašnije i zato izvješće ističe da je bolje obrazovanje put za izlazak iz siromaštva.
OECD upozorava da su u proteklih 20 godina nejednako siromašile pojedine skupine u društvu pa je siromaštvo u padu u kategoriji umirovljenika, ali raste broj siromašne djece.
“Djeca i adolescenti danas imaju 25 posto više izgleda da budu siromašni od prosjeka populacije, a države OECD-a troše danas tri puta više na obitelji nego što su činile prije 20 godina”, piše u izvješću.
Svako osmo dijete koje živi u zemlji OECD-a u 2005. živjelo je u siromaštvu, a jednoroditeljska domaćinstva dodatno su izložena.
U nekim zemljama kao što su Kanada, Finska, Njemačka, Italija, Norveška i SAD jaz je rastao između bogatih i srednje klase.
OECD definira pojedinca siromašnim ako živi s manje od polovice prosječne plaće potrebne za obitelj. Članice OECD-a su Australija, Island, Japan, Južna Koreja, Kanada, Meksiko, Norveška, Novi Zeland, Sjedinjene Države, Švicarska i Turska te države Europske unije bez Cipra, Bugarske, Estonije, Latvije, Litve, Malte, Rumunjske, Slovenije.
