ZAGREB – Danas počinje primjena novog Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, što znači da je pušenje zabranjeno u svim odgojnim, obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, uz izuzetak psihijatrijskih bolnica i odjela, dok će zabrana pušenja u kafićima i restoranima nastupiti nakon roka prilagodbe od šest mjeseci, točnije u ožujku iduće godine.
Zakon propisuje potpunu zabranu pušenja u javnim prostorima, čime će se Hrvatska početkom iduće godine pridružiti brojnim europskim zemljama.
Namjera zakonodavca je zaštiti od duhanskog dima 68 posto nepušača u Hrvatskoj, te utjecati na promjenu ponašanja i prestanak pušenja kod 32 posto pušača.
Naime, od posljedica pušenja u Hrvatskoj godišnje umre 10.000 ljudi, dok njih 3.000 umre zbog pasivnog pušenja, pa troškovi liječenja bolesti koje su posljedica izravnog ili neizravnog utjecaja duhanskog dima godišnje dosižu tri milijarde kuna.
Potpunom primjenom zakona od ožujka 2009. pušenje će u kafićima biti dozvoljeno samo na otvorenim terasama dok će vlasnici restorana morati osigurati posebnu prostoriju za pušenje u kojoj neće biti moguće naručiti hranu ili piće. Poslodavcima je pak ostavljena mogućnost da za pušače osiguraju posebnu prostoriju za pušenje.
Zakon ujedno predviđa zabranu svakog direktnog i indirektnog oglašavanja cigareta, te pušenje prilikom javnih nastupa ili prikazivanja osoba koje puše na televiziji, od čega su izuzeti filmski program i umjetnička djela.
Svaki pojedinac koji se ne bude pridržavao zabrane pušenja moći će biti kažnjen s 1.000 kuna, a zaposlenik ugostiteljskog objekta ako dopusti pušenje morat će platiti kaznu od 500 do 1.000 kuna. Predviđene kazne za pravne osobe zbog kršenja zakona kreću se od 5.000 do 15.000 kuna. Za kontrolu provedbe će biti zadužene sanitarna, zdravstvena i prosvjetna inspekcija, inspektori rada i Državni inspektorat.
Prijedlog zakona u skladu je s Konvencijom o nadzoru nad duhanom, koju je Hrvatska potpisala i koja stupa na snagu 12. listopada ove godine, sukladan je Europskim smjernicama i jedno je od mjerila za zatvaranje poglavlja 28. u pregovorima o pristupanju EU.
ZAGREB – Danas počinje primjena novog Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, što znači da je pušenje zabranjeno u svim odgojnim, obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, uz izuzetak psihijatrijskih bolnica i odjela, dok će zabrana pušenja u kafićima i restoranima nastupiti nakon roka prilagodbe od šest mjeseci, točnije u ožujku iduće godine.
Zakon propisuje potpunu zabranu pušenja u javnim prostorima, čime će se Hrvatska početkom iduće godine pridružiti brojnim europskim zemljama.
Namjera zakonodavca je zaštiti od duhanskog dima 68 posto nepušača u Hrvatskoj, te utjecati na promjenu ponašanja i prestanak pušenja kod 32 posto pušača.
Naime, od posljedica pušenja u Hrvatskoj godišnje umre 10.000 ljudi, dok njih 3.000 umre zbog pasivnog pušenja, pa troškovi liječenja bolesti koje su posljedica izravnog ili neizravnog utjecaja duhanskog dima godišnje dosižu tri milijarde kuna.
Potpunom primjenom zakona od ožujka 2009. pušenje će u kafićima biti dozvoljeno samo na otvorenim terasama dok će vlasnici restorana morati osigurati posebnu prostoriju za pušenje u kojoj neće biti moguće naručiti hranu ili piće. Poslodavcima je pak ostavljena mogućnost da za pušače osiguraju posebnu prostoriju za pušenje.
Zakon ujedno predviđa zabranu svakog direktnog i indirektnog oglašavanja cigareta, te pušenje prilikom javnih nastupa ili prikazivanja osoba koje puše na televiziji, od čega su izuzeti filmski program i umjetnička djela.
Svaki pojedinac koji se ne bude pridržavao zabrane pušenja moći će biti kažnjen s 1.000 kuna, a zaposlenik ugostiteljskog objekta ako dopusti pušenje morat će platiti kaznu od 500 do 1.000 kuna. Predviđene kazne za pravne osobe zbog kršenja zakona kreću se od 5.000 do 15.000 kuna. Za kontrolu provedbe će biti zadužene sanitarna, zdravstvena i prosvjetna inspekcija, inspektori rada i Državni inspektorat.
Prijedlog zakona u skladu je s Konvencijom o nadzoru nad duhanom, koju je Hrvatska potpisala i koja stupa na snagu 12. listopada ove godine, sukladan je Europskim smjernicama i jedno je od mjerila za zatvaranje poglavlja 28. u pregovorima o pristupanju EU.
