ZAGREB – Hrvatski će sabor raspravljati o novom zakonu o poljoprivrednom zemljištu, po kojem će se ubrzati raspolaganje i gospodarenje tim zemljištem te pooštriti uvjeti za njegovu prenamjenu.
I dok Vlada ističe da će zakon omogućiti okrupnjavanje i bolje gospodarenje, kritičari upozoravaju da u vrijeme krize i recesije nije pametno ulaziti u privatizaciju poljoprivrednog zemljišta.
Novi zakon o poljoprivrednom zemljištu propisuje da u slučaju prenamjene zemljišta, koje je izvan granica građevnog područja, naknada bude 50 posto prosječne cijene zemljišta unutar granica građevnog zemljišta, a za osobito vrijedno zemljište 100 posto prosječne cijene. Za poljoprivredno zemljište unutar granica građevnog područja naknada će biti 25, odnosno 50 posto prosječne cijene zemljišta.
Zakonom se utvrđuje i da vlasnici poljoprivrednog zemljišta ne mogu biti strane pravne ili fizičke osobe, osim ako to nije uređeno međunarodnim ugovorima.
Novim su zakonom određene i kazne za neobrađeno poljoprivredno zemljište, reguliran zakup, koncesija ili prodaja državnoga poljoprivrednog zemljišta, kao i osnivanje Agencije za poljoprivredno zemljište koja će obavljati poslove okrupnjivanja poljoprivrednog zemljišta i unaprjeđenja gospodarenja njime.
