ZAGREB – Zakon o radu (ZOR) spreman je za saborske klupe i to bez obzira na činjenicu što nisu gotovi pregovori Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), sindikata i Vlade oko novih zakonskih regulativa vezanih za radnike, može se čuti na Markovu trgu. Naime, još u rujnu ove godine kada je još vladao “koliki-toliki” socijalni mir između sindikata, HUP-a i Sanadera, a stezanje remena još nije bilo niti na prvoj rupi, dogovoreno je kako će se do kraja godine prihvatiti izmjene ZOR-a, ali tek toliko da se usklade s europskom pravnom regulativom. Do kraja sljedeće godine trebale su biti gotove cjelovite izmjene ZOR-a i to u skladu dogovora socijalnih partnera.
Nema gableca i marende?
No, nakon rujna Vlada je naglo zaokrenula svoje stavove, pa se umjesto usklađivanja ZOR-a s europskom pravnom regulativom moglo čuti od sindikata kako Sanader&Co zajedno s HUP-om rade na novom ZOR-u bez Sindikata, a u medijima je objavljeno kako bi se u novom ZOR-u, a prema prijedlogu poslodavaca mogle naći stavke kao što su zabrana stanke za ručak u trajanju od trideset minuta, olakšano otpuštanje radnika te ubrajanje blagdana u dane godišnjeg odmora, što je izazvalo revolt sindikata.
Gospodarsko socijalno vijeće prošlog je tjedna prihvatilo nacrt novog ZOR-a, bez da su sindikati i poslodavci postigli sporazum, a prema prvim neslužbenim reakcijama čini se da su prijedlogom Vlade nezadovoljne obje strane. Naime, sindikati smatraju kako djelatnici nisu dovoljno zaštićeni te ističu kako se izašlo iz okvira “usuglašavanja zakona s EU”, dok poslodavci zamjeraju kako na kraju novi zakon nije dovoljno “labilan” za poslodavce.
Naime, poslodavci i sindikati i dalje se ne mogu dogovoriti oko definicije radnog vremena te oko tjednog rasporeda, a sporna je i preraspodjela radnog vremena kao i proširenje kolektivnih ugovora.
Nedjelja više nije “dan gospodnji”
Bilo kako bilo, nova “Biblija za radnike” predviđa kako nedjelja više nije propisani tjedni dan odmora. Točnije rečeno u ZOR-u stoji kako se “u pravilu” nedjelja koristi kao neradni dan u tjednu, no to može biti i dan koji “prethodi nedjelji” ili onaj koji “iza nje slijedi”.
Tako je naznačeno i novo najduže tjedno radno vrijeme, koje prema tom prijedlogu ne može biti duže od 48 sati, dok je redovno radno vrijeme ostalo na 40 sati tjedno. Niz je novina vezano za godišnje odmore, pa je tako umjesto dosadašnjih minimalnih 18 dana odmora, radnik može računati na najmanje 4 tjedna, s tim da se broj radnih dana koji se uračunavaju u godišnji odmor, utvrđuje ovisno o tjednom rasporedu radnog vremena radnika.
Tako da, primjerice, oni koji rade od ponedjeljka do petka imat će minimalno 20 dana godišnjeg, a oni koji rade subotom imat će tako četiri dana više odnosno 24 dana godišnjeg odmora.
Novi sustav naknada za nezaposlene
Novi Zakon uređuje i novi sustav naknada za nezaposlene. Naime, naknada će se vezivati za zadnju plaću, a za prvih 90 dana ona će iznositi 70 posto zadnje plaće, do najviše 70 posto prosječne plaće u zemlji. Nakon isteka tri mjeseca naknada će iznositi 50 posto zadnje plaće, do najviše 50 posto prosječne plaće.