ZAGREB – Obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo, najaktivniji su i najprilagodljiviji dio gospodarstva, no unatoč tome, našli su se na udaru globalne financijske krize kao i veliki poslovni subjekti. O tome kako će se s krizom suočiti, koji su planovi za iduću godinu i što je napravljeno u proteklih godinu dana, razgovarali smo s predsjednikom Hrvatske obrtničke komore (HOK) Matom Topićem.
• Kako biste ocijenili rad HOK-a u ovoj godini?
– Radom HOK-a i više sam nego zadovoljan, jer smo u samom komorskom sustavu napravili velik broj značajnih koraka da bismo modernizirali djelovanje i pojednostavili dostupnost usluga koje pružamo hrvatskim obrtnicima, a istodobno smo te usluge podigli na višu kvalitativnu razinu. Tu prije svega mislim na jedinstven financijski sustav koji smo uveli, informatizirali smo i umrežili sve područne komore i udruženja obrtnika, te održali brojne seminare na kojima smo obavili edukaciju za naše djelatnike u raznim područjima djelovanja.
• Koje biste aktivnosti posebno izdvojili?
– Posebno bih izdvojio suradnju s našim dugogodišnjim partnerima – Obrtničkom komorom za München i Gornju Bavarsku (HWK), koji nam pomažu u prilagodbi europskom tržištu, a ponudili su nam i pomoć u oblikovanju novog vizualnog identiteta HOK-a. Želja nam je brendirati Komoru i napraviti nešto što će biti prepoznatljivo u svijetu. Nešto poput akcije »Kupujmo hrvatsko«, što bi obrtničke proizvode činilo prepoznatljivima kao posebne, kvalitetne, ali i skupe. Tu nam HWK pomaže, jer su nam ponudili svoja rješenja koja su izrađivali stručnjaci tvorci vizualnog identiteta za, primjerice, Audi. Posebno moram istaknuti velik uspjeh koji smo ostvarili u nastojanjima da strukovno obrazovanje ostane pod ingerencijom HOK-a. Drago mi je da su Vlada i Sabor prihvatili naše argumente i shvatili da je to najbolje rješenje.
• Poslali ste i svoje prijedloge Vladi za prevladavanje krize.
– To je nešto što ćemo i ubuduće činiti, jer mislim da moramo biti puno aktivniji sudionici u svim odlukama koje se donose, a utječu na gospodarstvo, posebice obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo. Obrtnici i obrtništvo nedjeljiv su dio hrvatskoga gospodarstva, a time i cjelokupnoga svjetskoga gospodarstva. U uvjetima globalne povezanosti, utjecaji nastupajuće gospodarske krize ne mogu mimoići nikoga pa obrtnici već primjećuju njezine nepovoljne učinke kroz smanjenu potražnju za proizvodima i uslugama koje na tržištu nude. HOK kao zastupnik interesa obrtnika mora učiniti sve da se u kriznim vremenima očuva što veći broj obrta, jer se time čuvaju radna mjesta 232.000 osoba koje su zaposlene u obrtu bilo kao radnici ili kao samozaposlene osobe – obrtnici. Zato smo Vladi uputili prijedloge tri oblika mjera. To su prije svega mjere za poticanje gospodarskog razvoja koje uključuju energičnije i učinkovitije suzbijanje neregistriranog obavljanja djelatnosti, uklanjanje nelojalne konkurencije putem inspekcijskih službi, intenzivnije državne potpore, osobito u području maloga gospodarstva, poticanje zapošljavanja i brojne druge stavke. Predložili smo mjere za uklanjanje prepreka gospodarstvu i povećanje konkurentnosti, u čemu nam treba učinkovitija zaštita vjerovnika kroz ovršni postupak i mirenje kao alternativu, provedba propisa o kupnji poslovnih prostora u vlasništvu države te omogućavanje kupnje prostora u vlasništvu jedinica područne (regionalne) uprave i jedinica lokalne samouprave, ukidanje dvostruke obveze uplate obveznih doprinosa kod obavljanja obrta uz rad te smanjenje troškova poslovanja preispitivanjem davanja za vode, spomeničku rentu, autorske naknade i slično.
Treća skupina mjera odnosi se na olakšavanje posljedica gospodarskim subjektima u krizi. Tu predlažemo izjednačavanje položaja obrtnika s radnicima za slučaj nezaposlenosti, omogućavanje korištenja prava na bolovanje obrtnicima pod istim uvjetima kao i radnicima, i ponovnu uspostavu posebnog fonda mirovinskog osiguranja obrtnika uz povrat imovine bivšeg Fonda samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Hrvatske.
• Smanjenje parafiskalnih nameta stalna je tema. Imate li i vi problema s komorskim doprinosom kao HGK?
– HOK takvih problema nema, niti bi ih u budućnosti trebalo biti, jer se naša članarina određuje na nešto drukčiji način nego HGK-ova. Naše su članarine, naime, odredili sami obrtnici, pa nema nekih primjedbi, a sredstva koja su prikupljena transparentno se i jasno koriste, posebice za različite oblike edukacije samih obrtnika.
