ZAGREB – “Ja sam kršćanin i vjerujem u boga, no smatram da bi se zabrana rada nedjeljom trebala odgoditi makar na godinu dana. Ako se uzme u obzir da je u trgovini zaposleno oko 200 tisuća ljudi, sedam tisuća otkaza u ovoj godini je minimalna brojka”, kaže Ljubo Jurčić član “Vijeća mudraca”, odnosno ekonomista koji savjetuju Vladu kako da Hrvatsku izvuče iz krize.
Komentirao je najavu Ceha trgovine HOK-a koji smatra da novi Zakon o trgovini za malu trgovinu znači gubitak 15 do 20 posto prometa, koji može biti koban za tisuće ljudi.
“Sa sigurnošću možemo pretpostaviti da od 10 tisuća obrtnika trgovaca, koliko ih sada radi nedjeljom, bar 20 do 30 posto neće dočekati drugu polovicu godine. To će značiti obiteljsku katastrofu za više tisuća ljudi i gubitak od 7 tisuća radnih mjesta. Ti se ljudi u uvjetima recesije ne mogu nadati novom zaposlenju”, izjavio je danas predsjednik Ceha Boris Vukelić.
Time će se i trgovci pridružiti onima koji će se “prekvalificirati” za kopanje po smeću u potrazi za PET ambalažom, a ta bi “bara” sljedeće godine mogla postati premalom za puno “krokodila” kojima prijeti otkaz: škverani strahuju od neminovne i vrlo neizvjesne privatizacije brodogradilišta, građevinarima je jasno da će se kriza prva prelomiti na njima, ugostitelji se pribojavaju da će im Zakon o zabrani pušenja drastično smanjiti promet…
Mali trgovci će uštedjeti?!
Čak i Krešemir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata koji je zdušni zagovornik zabrane rada nedjeljom smatra da je naš model zabrane lošiji od onih koji imaju naši zapadni susjedi, kod kojih obiteljske trgovine imaju specijalnu dozvolu za rad nedjeljom. To kod nas nije prihvaćeno jer je Vlada htjela izbjeći situaciju da ju veliki trgovci optuže za nejednak tretman, objašnjava. Trgovcima poručuje da ne trebaju očajavati jer možda dok ne budu radili – uštede, primjerice na grijanju, električnoj energiji.
Apsurd, ustupak Rimokatoličkoj crkvi, srljanje u nepotrebne otkaze?
Jurčić pak smatra da se u krizi kakva predstoji Hrvatskoj zauzima za zaštitu rada, bez obzira bila ona radnim danom ili nedjeljom.
“Zašto jednima zabranjivati rad, kad ima toliko službi, od novinara, liječnika, policajaca, graničara koji moraju raditi nedjeljom?” pita on.
I šef Hrvatske udruge poslodavaca, unatoč podijeljenosti HUP-a po pitanju Zakona o trgovini kazao je početkom mjeseca da su oni protiv rješenja da se sektorski regulira radno vrijeme. Damir Kuštrak također je postavio pitanje je li to dobra mjera u ovom trenutku jer će zbog toga sigurno određeni broj ljudi ostati bez posla. Strani mediji izvana komentiraju kako se radi o “ustupku izrazito jakoj Rimokatoličkoj crkvi koja je pokrenula kampanju štovanja nedjelje u korist obitelji”.
Sever: Trgovinama fali radne snage!
No Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata kaže da to nije tako i da su sindikati koji djeluju u trgovini godinama upozoravali na kronični nedostatak zaposlenika i na prevelik broj prekovremenih sati, odnosno “sedam radnih dana tjedno” koje odrađuju ti ljudi.
“Sindikati su upozoravali da treba makar 20 tisuća novih radnih mjesta da bi se poštivao zakon!”, kaže Sever. Upitan o eventualnom smanjenju plaća tim radnicima zbog pada radnih sati, odgovara – “Plaće ne bi trebali smanjivati jer u većini slučajeva nisu niti plaćali te prekovremene sate.”
“Država nam samo uvozi, naravno da nam onda upravo uvoznici i trgovci kroje kapu”
Uvjeren je da male trgovce neće odstrijeliti zabrana rada nedjeljom, nego da su im to učinili veliki trgovački lanci koji su širokom ponudom od kvartovskih trgovina napravili mjesta za usputnu nabavku.”Trgovački lanci su postali mjesta hodočašća. A oni koji kažu da imaju samo vremena nedjeljom kupovati neka se zapitaju – za koga smo se vraga borili? Zašto radimo po cijele dane a nemamo novaca za preživljavanje? I onda nam je jednostavnije prisiliti druge ljude da nam budu na raspolaganju”, smatra Sever.
“Nelogično je očekivati od trgovine da traži povećanje radnih dana kada potrošnja pada. A i činjenica je da nam je država takva da se uvozi sve i svašta, i naravno da nam onda upravo uvoznici i trgovci kroje kapu i da se njima puno toga podredilo, jer da nije tako ne bi nam proizvodnja toliko propala”, zaključuje Sever. Dodaje i da je paradoksalno što HUP predlaže s jedne strane smanjenje radnog tjedna, a s druge s protivi radnih sati za trgovce.
“Rad ni o čemu ne odlučuje”
I Slavko Kulić s Ekonomskog instituta kaže da danas nije rad više taj koji odlučuje, jer smo u kapitalističkom sustavu koji ide za profitom a ne za socijalnim problemima pojedinca i radnika. Neradna nedjelja nije kriva za krizu s radnim mjestima.
“Rad ni o čemu ne odlučuje, ekonomiju rada smo napustili i prihvatili smo ekonomiju kapitala koji sve zapovijeda”, komentira on i o nedaćama trgovaca zbog ovog zakona kaže:
“O tome se trebalo misliti kada je politika nametnula društvu trgovačku orijentaciju umjesto stvaralačke, tehnološko-tehničke. I sama država je prihvatila ulogu nabavne službe sa 22 posto Poreza na dodanu vrijednost, trošarinama i tako dalje. Oni koji su se opredijelili za trgovačku orijentaciju moraju snositi posljedice, bez obzira jesu li to znali ili nisu.”