ZAGREB – Zbog plinske krize predsjednik Vlade Ivo Sanader sazvao je sastanak na kojem će biti predstavnici resornih ministarstava, Ine, Plinacroa i i HEP-a. Raspravljat će o aktualnoj situaciji u opskrbi plinom i donijeti konkretne odluke.
Ministarstvo gospodarstva pripremilo je mjere koje će njegovi predstavnici i potpredsjednik Vlade Damir Polančec prezentirati premijeru, najavio je ravnatelj Uprave za energetiku i rudarstvo Branimir Horaček.
Hrvatska zahvaljujući podzemnom plinskom skladištu Okoli i poljima u eksploataciji ima pričuve plina, ne bude li dodatnog zahladnjenja, za dvadesetak dana. To se moglo čuti sinoć u emisiji HTV-a Otvoreno od člana Uprave Ine Mirka Zelića.
Hrvatska stručna udruga za plin više je puta upozoravala na moguće probleme u opskrbi plinom, koja se ne može temeljiti na sporadičnom interventnom uvozu.
Zalihe male – panika nepotrebna
Iako su zalihe male, jučer su iz Vlade poručili da nema mjesta panici. Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor izjavila je kako nema nikakva razloga za zabrinutost zbog opskrbe plinom te da neće biti redukcija plina za kućanstva. Stanje je pod kontrolom, premijer Ivo Sanader s mjerodavnima dogovara mjere za prevladavanje situacije. No, poziv za štednju ostaje, napomenula je Kosor.
Hrvatska je u noći s ponedjeljka na utorak počela dobivati minimalne količine plina iz Rusije i tijekom dana u hrvatski plinski transportni sustav ulazilo je između 15 i 30% ugovorenih količina ruskog plina, izjavila je sinoć direktorica Sektora tehnološkog upravljanja Plinacroa Ivana Marković.
Privremene mjere velikima
Ministarstvo gospodarstva uvelo je za velike potrošače, kao što je HEP, privremene mjere smanjenja opskrbe prirodnim plinom, kako bi se osigurala nesmetana opskrba plinom zaštićenih kupaca – kućanstava, bolnica i ostalih ustanova od posebne javne važnosti.
U Hrvatskoj se prirodnim plinom koristi oko 600.000 kućanstava, a iz Ministarstva, Ine i Plinacroa pozivaju građane na racionalnu potrošnju. HEP ne najavljuje restrikcije u isporuci električne i toplinske energije.
Inače, gotovo su cijela srednja i istočna Europa ostale bez ruskog plina ili sa znatno smanjenim dotokom nakon što je ruski Gazprom optužio Ukrajinu da krade taj vrijedan energent iz plinovoda koji idu preko njezina teritorija.
