ZAGREB/KARLOVAC Prošlo je 18 godina od postrojavanja na stadionu u zagrebačkoj Kranjčevićevoj ulici – što je značio i početak stvaranja Hrvatske vojske.
Ona danas, nakon pobjede u Domovinskom ratu vodi našu zemlju u najjačem vojno-sigurnosnom savezu, NATO-u. Središnju će proslavu u Karlovcu večeras pratiti vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, predsjednik Vlade Ivo Sanader, mnogi ministri i drugi visoki uzvanici iz zemlje i svijeta.
U postrojavanju će sudjelovati 18 postrojba s 2 tisuće 728 vojnika, dočasnika i časnika svih grana vojske, a uz njih će biti i po tri časnika oružanih snaga iz sedam članica NATO-a. Svečanost će se nastaviti letačkim programom Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, situacijskim vježbama i padobranskim skokovima.
Težak put do 18 godina
Zbor narodne garde (ZNG) nastao je iz policijskih postrojba i bio je profesionalna oružana formacija vojnog ustroja za obavljanje obrambeno-redarstvenih dužnosti u RH, koja je tada bila u sastavu SFRJ. Za ZNG, koji se postrojio pred tadašnjim državnim čelnicima s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom na čelu, već se tada govorilo da je preteča Hrvatske vojske. Nastao je kao odgovor na razoružavanje Teritorijalne obrane u Hrvatskoj te zbog nemogućnosti nove hrvatske države da osigura teritorijalni integritet i funkcioniranje pravne države na svojemu cjelokupnom teritoriju.
Jedinicama Zbora narodne garde zapovijedalo je Ministarstvo obrane, a službeno su bile ustrojene u Ministarstvu unutarnjih poslova. Po prvim planovima, ZNG je trebao imati zapovjedništvo, četiri djelatne brigade, 16 pričuvnih brigada i devet pričuvnih samostalnih bataljuna. Krajem srpnja 1991. godine utemeljeno je Zapovjedništvo ZNG-a, a zatim su osnovana zapovjedništva za istočnu Slavoniju, za banijsko-kordunsko područje, za ličko područje, za srednju i sjevernu Dalmaciju i za južnu Dalmaciju. U kolovozu je osnovano i Zapovjedništvo Zagrebačkog korpusa ZNG-a.
Do 12. kolovoza, kad su JNA i srpske paravojne i dobrovoljačke postrojbe izvele agresiju na Republiku Hrvatsku, već su ustrojene četiri brigade. Tijekom agresije na Republiku Hrvatsku, a na temelju Zakona o obrani, donesenog u rujnu 1991., oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku (HV), a 21. rujna 1991. godine uspostavlja se Glavni stožer (GSHV) s načelnikom – generalom Antonom Tusom na čelu.
Počast poginulim braniteljima
U povodu Dana Oružanih snaga i Dana Hrvatske kopnene vojske državni vrh će na zagrebačkom groblju Mirogoju položiti vijence i zapaliti svijeće. Predsjednik Republike Stjepan Mesić položit će vijence i zapaliti svijeće kod Spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, na Grob narodnih heroja i kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
Izaslanstvo predsjednika Republike u njegovo će ime položiti vijence na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju. Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić s izaslanstvom i predsjednik Vlade Ivo Sanader s ministrima i predstavnicima udruga proisteklih iz Domovinskog rata položit će vijence i zapaliti svijeće kod Spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i na grob prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.
Izaslanstvo Sabora i Vlade položit će vijence i zapaliti svijeće i na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju. Kod Spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, na grob dr. Franje Tuđmana i na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju vijence će položiti i zapaliti svijeće i izaslanstva Oružanih snaga RH, Ravnateljstva policije, Vojno-diplomatskog zbora te Grada Zagreba.