ZAGREB – Nakon što je na Ustavnom sudu srušena zabrana rada nedjeljom trgovaca, analiziraju se pravne mogućnosti regresa štete trgovaca. Neupitno je da trgovci mogu zatražiti povrat novca koji su uplatili u državni proračun zbog izrečenih sankcija o povredi ukinutih odredaba o radnom vremenu Zakona o trgovini.
Ta je mogućnost otvorena, kazao je Poslovnom dnevniku profesor Mihajlo Dika s Pravnog fakulteta u Zagrebu, za trgovce koji su podnijeli tužbu Ustavnom sudu. ‘Dvojbeno je mogu li se na odluku Ustavnog suda pozvati i ostali trgovci. Pošteno bi bilo to pravo priznati svima koji imaju pravni interes’, kaže Dika.
S njim se slaže i profesor Eduard Kunštek s riječkog Pravnog fakulteta. Nepravičnost rješenja iz Ustavnog zakona o radu Ustavnog suda i Dika i Kunštek kritiziraju jer onemogućuje ‘sanaciju’ problema plaćenih kazni za sve trgovce, a ističu da nije unaprijed izgubljena tužba trgovaca protiv države zbog izravne štete izazvane protuustavnom zabranom rada nedjeljom. To pitanje muči sve trgovce, primjerice, u Magmi su izračunali gubitak prihoda od 30 milijuna kuna i propituje se o mogućnostima nadoknade štete. Dika ukazuje na smjer u kojem se može djelovati s obzirom da ‘zakonodavac ima pravo donositi zakone u granicama koje postavlja Ustav i nema pravo donositi protuustavne propise’.
‘Za Račanove vlade doneseno je rješenje o zabrani rada trgovaca nedjeljom što je Ustavni sud ukinuo, a za Sanaderove Vlade ponovljena je greška. Moglo bi se reći da se iz grube nepažnje, ako ne i namjerno zbog političkog oportuniteta, išlo svjesno po drugi put u povredu Ustava. Tvrtke bi zbog takvog rada državnih tijela morale imati pravo na naknadu štete’, smatra Dika, savjetujući trgovcima da prije odluke o tužbi protiv države prouče oba zakona koja su pala na Ustavnom sudu i obje odluke Ustavnog suda.
‘U domaćim propisima teško je naći osnovu za naknadu štetu za domaće poduzetnike, no oni svoja prava mogu štititi pred Europskim sudom za ljudska prava temeljem članaka 1. protokola koji štiti imovinu i uživanje vlasništva’, kaže Kunštek, dodajući da se moraju iscrpiti sve mogućnosti pravne zaštite u Hrvatskoj.
