ZAGREB – Prazni državni proračun kojeg ovih mjeseci izravno iz svojih džepova pune građani plaćajući krizni namet, ovih će dana biti dodatno popunjen s 450 milijuna dolara, koliko iznosi udjel naše zemlje u MMF-ovim specijalnim pravima vučenja.
Kamata od 0.3 posto i povećanje vanjskoj duga
Naime, riječ je o tome da je MMF “pustio” 316 milijardi dolara za borbu protiv krize u svijetu, a dio tog novca ide i u našu zemlju. Do kraja mjeseca svaka bi zemlja, pa tako i Hrvatska, trebala donijeti odluku o prihvaćanju tog kredita, na koji se plaća kamata od 0,3 posto, a za taj iznos povećava se i inozemni dug.. Prema neslužbenim informacijama hrvatska Vlada to bi trebala napraviti u četvrtak te prihvatiti ovaj kreditni aranžman MMF-a
Posebno je zanimljivo naglasiti kako u saborskim raspravama oko donošenja rebalansa proračuna u srpnju premijerka Jadranka Kosor te ministar financija Ivan Šuker posebno su naglašavali kako Hrvatskoj nije potrebna pomoć MMF-a te da naša zemlja može “vlastitom pameću” naći izlaz iz krize. No, čini se da će se ipak prihvatiti ovaj kreditni aranžmani MMF-a, za koji svaka zemlja za sebe odlučuje hoće li ga prihvatiti ili ne.
Nije nego
Također treba naglasiti kako je ministar Šuker svojedobno opovrgnuo kako se vodi pregovori s MMF-om te tada u obračunu s medijima napomenuo kako nema nikakvih dogovora o kreditnom aranžmanu s tom međunarodnom institucijom.
Novac od MMF-a prema zamisli namijenjen je za jačanje vanjske likvidnosti zemlje, primjerice otplatu vanjskog duga što posebice odgovara našoj zemlji koja na početku sljedeće godine ima platiti oko 500 milijuna eura vanjskog duga. No u četvrtak na Vladi može se očekivati i odluka da taj novac ipak bude proslijeđen u “gladni” proračun.