ZADAR – Bili smo presretni postavljajući grb i križ, a tada sam rekao nadbiskupu da bi bilo dobro da je za blagoslov donio šmrk, a ne samo malu škropionicu kako bi se očistilo sve što do tada nije valjalo, govori Bajlo ističući kako križ nije samo simbol vjere, nego hrvatske civilizacije
Križeve smo dobili devedesetih od nadbiskupa Ivana Prenđe – Eduard Bajlo
Križeve smo dobili devedesetih od nadbiskupa Ivana Prenđe, to su zavjetni križevi kneza Branimira i tada je to bilo vrlo prihvatljivo, kazao je Eduard Bajlo, ravnatelj Gimnazije Jurja Barakovića, u turbulentnom razdoblju od 1991. do 2000. godine. Nedavno je zbog križeva ponovno postavljenih u toj školi javno prozvan novi ravnatelj Ranko Artuković, a cijela stvar je otišla toliko daleko da se o tome izjasnio i novoizabrani predsjednik RH, Ivo Josipović koji je rekao kako križevima nije mjesto u javnim ustanovama te da uz njih mogu postaviti i polumjesec.
– Devedesetih godina pozvali smo msgr. Prenđu da dođe blagosloviti školu i on nam je darovao križeve koje smo odmah postavili. U to vrijeme to je bilo toliko prihvaćeno, jer križ je simbolizirao antikomunizam. Bili smo presretni postavljajući grb i križ, a tada sam rekao nadbiskupu da bi bilo dobro da je za blagoslov donio šmrk, a ne samo malu škropionicu kako bi se očistilo sve što do tada nije valjalo, govori Bajlo ističući kako križ nije samo simbol vjere, nego hrvatske civilizacije.
Povjesničar Eduard Bajlo spomenuo je i kako križevi nisu nikome smetali i da su mnogi mladi s križem na grudima otišli u smrt.
– Hrvatskoj je potreban jedan snažan nacionalni pokret kako bismo se definitivno obračunali s ostacima boljševizma. Njima nacija ne znači ništa, prije je postojala ideologija proleterstva, a sada je tu globalizam koji nije nacionalna ideologija. U komunizmu i globalizmu je nacionalizam proglašen grijehom, a kao povjesničar znam da su svjetlim i zlatnim slovima zapisani ljudi koji su bili hrvatski nacionalisti. Nacionalizam je domoljublje, govori Bajlo dodajući kako nekima smeta sve što je hrvatsko, a križ je dio hrvatske nacije i civilizacije.
– Hrvatska crkva ima najveću ulogu u očuvanju nacije i ne postoji niti jedna ideologija koja je štitila našu naciju kao crkva. Ne smeta me što je Ivo Josipović kazao da treba skinuti križeve, nitko ga neće poslušati bez zakona, smeta me što ne kaže “skinimo Titov spomenik u Kumrovcu”, kazao je Bajlo.
Za cijelo vrijeme dok je radio kao ravnatelj križevi su bili u učionicama, a kako nam je rekao zbog toga nikada nitko nije postavio pitanje te da je to bilo čak i poželjno.
– Skidanjem križeva odrekli bismo se dara od nadbiskupije, a ravnatelj Artuković nije čovjek koji bi se odrekao dara ili križa. Križevi su postavljeni u mnogim školama diljem Hrvatske i nije mi jasno zbog čega je sad sve ovo pokrenuto protiv Gimnazije Jurja Barakovića i novog ravnatelja, pita se Bajlo ističući kako se na putu od Sv. Šime pa do Tankerske plovidbe u Zadru mogu vidjeti brojne crkve koje čine zapadnu civilizaciju.
ZADAR – Bili smo presretni postavljajući grb i križ, a tada sam rekao nadbiskupu da bi bilo dobro da je za blagoslov donio šmrk, a ne samo malu škropionicu kako bi se očistilo sve što do tada nije valjalo, govori Bajlo ističući kako križ nije samo simbol vjere, nego hrvatske civilizacije
Križeve smo dobili devedesetih od nadbiskupa Ivana Prenđe – Eduard Bajlo
Križeve smo dobili devedesetih od nadbiskupa Ivana Prenđe, to su zavjetni križevi kneza Branimira i tada je to bilo vrlo prihvatljivo, kazao je Eduard Bajlo, ravnatelj Gimnazije Jurja Barakovića, u turbulentnom razdoblju od 1991. do 2000. godine. Nedavno je zbog križeva ponovno postavljenih u toj školi javno prozvan novi ravnatelj Ranko Artuković, a cijela stvar je otišla toliko daleko da se o tome izjasnio i novoizabrani predsjednik RH, Ivo Josipović koji je rekao kako križevima nije mjesto u javnim ustanovama te da uz njih mogu postaviti i polumjesec.
– Devedesetih godina pozvali smo msgr. Prenđu da dođe blagosloviti školu i on nam je darovao križeve koje smo odmah postavili. U to vrijeme to je bilo toliko prihvaćeno, jer križ je simbolizirao antikomunizam. Bili smo presretni postavljajući grb i križ, a tada sam rekao nadbiskupu da bi bilo dobro da je za blagoslov donio šmrk, a ne samo malu škropionicu kako bi se očistilo sve što do tada nije valjalo, govori Bajlo ističući kako križ nije samo simbol vjere, nego hrvatske civilizacije.
Povjesničar Eduard Bajlo spomenuo je i kako križevi nisu nikome smetali i da su mnogi mladi s križem na grudima otišli u smrt.
– Hrvatskoj je potreban jedan snažan nacionalni pokret kako bismo se definitivno obračunali s ostacima boljševizma. Njima nacija ne znači ništa, prije je postojala ideologija proleterstva, a sada je tu globalizam koji nije nacionalna ideologija. U komunizmu i globalizmu je nacionalizam proglašen grijehom, a kao povjesničar znam da su svjetlim i zlatnim slovima zapisani ljudi koji su bili hrvatski nacionalisti. Nacionalizam je domoljublje, govori Bajlo dodajući kako nekima smeta sve što je hrvatsko, a križ je dio hrvatske nacije i civilizacije.
– Hrvatska crkva ima najveću ulogu u očuvanju nacije i ne postoji niti jedna ideologija koja je štitila našu naciju kao crkva. Ne smeta me što je Ivo Josipović kazao da treba skinuti križeve, nitko ga neće poslušati bez zakona, smeta me što ne kaže “skinimo Titov spomenik u Kumrovcu”, kazao je Bajlo.
Za cijelo vrijeme dok je radio kao ravnatelj križevi su bili u učionicama, a kako nam je rekao zbog toga nikada nitko nije postavio pitanje te da je to bilo čak i poželjno.
– Skidanjem križeva odrekli bismo se dara od nadbiskupije, a ravnatelj Artuković nije čovjek koji bi se odrekao dara ili križa. Križevi su postavljeni u mnogim školama diljem Hrvatske i nije mi jasno zbog čega je sad sve ovo pokrenuto protiv Gimnazije Jurja Barakovića i novog ravnatelja, pita se Bajlo ističući kako se na putu od Sv. Šime pa do Tankerske plovidbe u Zadru mogu vidjeti brojne crkve koje čine zapadnu civilizaciju.
