ZAGREB – Gotovo svaka druga rodilja u 2008. bila je starija od 30 godina.
Prema detaljnim statističkim podacima koje je Državni statistički zavod objavio u publikaciji “Prirodno kretanje stanovništva u 2008. godini”, više od 40 posto žena koje su rodile te godine bile su starije od 30 godina.
Školovanje i karijera
Dob žene pri porodu drastično se povećala u posljednjih 20-ak godina. Tako je 1989. godine najveći broj žena, njih 39 posto, pri porodu imao između 20 i 24 godine. Nepunih 20 godina kasnije taj se postotak prepolovio: 2008. godine samo ih je 20 posto bilo u ranim dvadesetima. Te ih je godine 27 posto, kad su rađale, bilo u dobi između 30 i 34 godine, dvostruko više nego 1989. godine. Udvostručio se i broj rodilja dobi od 35 do 39 godina i u toj ih je dobnoj skupini bilo gotovo 11 posto.
Prosječna dob žene pri porodu prvog djeteta 2008. godine bila je 27,1 godina, što je pet godina više nego prije 40 godina.
Razlog je toga, ističu demografi, moderan način života. Danas je uobičajeno da i žene rade, dugo se školuju, žele izgraditi karijeru i materijalnu sigurnost prije rađanja djeteta te zbog toga odgađaju majčinstvo. Liječnici, međutim, upozoravaju da “biologija nije slijedila sociologiju”.
Umjesto da, s obzirom na način života, sazrijevaju kasnije, djevojčice sazrijevaju sve ranije. Istraživanja koja se na djeci provode na kraju svake dekade pokazuju da svakih deset godina djevojčice dobivaju menstruaciju čak četiri mjeseca ranije.
Kromosomske bolesti
– U medicinskom smislu ništa se nije promijenilo u korist žena koje kasnije postaju majke: žena je i dalje najplodnija između 20. i 25. godine. To je dob u kojoj je većina žena ranije rađala, a sad ih većina rađa prvo dijete nakon tridesete. Medicinska je činjenica da nakon 25. godine plodnost lagano opada, a nakon 38. godine opada za 10 posto svake godine – ističe ginekolog dr. Mario Podobnik.
Žena se, objašnjava, rađa s konačnim brojem jajnih stanica, koje, kao i ostatak organizma, stare.
S godinama genetski materijal postaje sve lošiji, sve je teže ostvariti i iznijeti trudnoću te je velika vjerojatnost spontanih pobačaja. Poznato je da je velik broj jajnih stanica kod žena od 40 godina oštećen, odnosno da imaju sitne kromosomske abnormalnosti.
– Zbog toga raste vjerojatnost određenih kromosomskih bolesti kod djece, poput Downova sindroma. Kod djevojke od 20 godina vjerojatnost je otprilike oko 1:1070 da će dijete imati Down. Kod žene od 35 godina ta je vjerojatnost 1:250, kod žene od 40 godina 1:70, a u 45. godini čak 1:20 – ističe dr. Podobnik.
Većina se parova vjenča prije nego što stigne prinova. U Hrvatskoj se samo 12 posto djece rađa izvan braka, a u zemljama Europske Unije roditelji svakog trećeg djeteta nisu u braku. Rekorder je Island, gdje se izvan braka rađa dvije trećine djece.
U Hrvatskoj rekord drži Međimurska županija, gdje je svako četvrto dijete izvanbračno, a takve je djece najmanje, samo 5,5 posto, u Požeško-slavonskoj županiji, u Splitsko-dalmatinskoj (6,2 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (7,7 posto).
I u brak mladići i djevojke stupaju sve kasnije. Prosječna starost mladenca tijekom 2008. godine bila je 29,7 godina, što je tri godine više nego prije deset godina.
I dob mladenki podigla se u istom razdoblju sa 23,5 na 26,8 godina. Broj sklopljenih brakova u proteklih deset godina nije ozbiljnije varirao i kretao se oko 23.000.
No, u tom se razdoblju prepolovio broj ženika u dobi od 20 do 24 godine – sa 6068 u 1999. godini na 3953 u 2008. godini. Istodobno se znatno povećao udio onih u dobi od 30 do 39 godina.
U Istri se najviše razvode
Broj razvoda je rastao, sa 3700 na 5000 godišnje. Dok se 1999. godine u Hrvatskoj raspao svaki sedmi brak, prije dvije godine propao je svaki peti. Najviše je razvoda u Istri, gdje se razvede svaki treći brak, a najmanje u Požeško-slavonskoj županiji, gdje se raspadne svaki sedmi brak.
