SPLIT – Sfingu na Peristilu stari Splićani su zvali „grongona”, a ona je starija od ičega u Dioklecijanovoj palači. Kad je po njegovoj naredbi dovedena iz Egipta, imala je već oko 18 stoljeća, a sada ima čak 3500 godina.
Dioklecijan je boravio 297. i 298. u Egiptu na gušenju pobune i toliko se fascinirao njihovom kulturom da je opljačkao 13 sfingi od crnoga granita, a i stupove na Peristilu dao je sagraditi od asuanskoga granita.
Za „grongonu” se smatra da predstavlja faraona koji prinosi žrtvu, a tvrdi se da jedinstvena po svojoj veličini. Još kruži legenda da je jedan od najbogatijih Amerikanaca svih vremena Cornelius Vanderbilt za posjeta Splitu htio kupiti sfingu, ali su mu ponosni Splićani rekli da je neće prodati za sve novce ovog svijeta.
Duško Kečkemet piše kako bi djeca nekoć rado zajašila ovu sfingu iz doba faraona Tutmozisa III. Ali, konzervatori danas kukaju protiv svih što se na nju popnu, osobito turista koji se na „grongoni” požele slikati.
Prije desetak godina konzervatori su govorili kako je sfinga teško oštećena – čak su razmišljali da je preko zime pokriju staklenim zvonom! Kazalištarcima je sfinga služila kao alibi da godinama postavljaju Aidu na Peristilu.
U režiji Petra Selema Protiron je skoro progutala kulisa Zlatka Atača koja ga je trebala povezati s Hatšepsutinim hramom.
Jedini umjetnik koji je pomogao sfingi jest Petar Grimani. Izveo je performans čišćenja sfinge od golubljeg izmeta. „Kao da se nakon toga ponovno rodila, nova i sjajnija”, učinilo se Grimaniju.
