Peking je objavio rat smradu koji se širi sa sve većih gradskih smetišta razmjestivši više od stotinu topova koji će raspršivati mirise iznad odlagališta na kojima trunu gomile smeća. Mirisne topove izumili su zaposlenici odlagališta otpada Gao’antuna u pekinškom predgrađu.
Iskušane su i druge naprave poput pokrivača koji upija mirise i stroja koji izvlači smrad i prerađuje ga u struju. Odlagalište Gao’antun samo je jedno od mnogih koja mukotrpno pokušavaju preraditi gomile smeća u kineskoj prijestolnici.
Sedamnaest i pol milijuna stanovnika Pekinga svaki dan baci 18.400 tona smeća, od kojega 90 posto završi na 13 odlagališta. Mirisni topovi raspršuju po odlagalištu tekućinu proizvedenu od biljnih pripravaka. Biljni sastojak uklanja smrad, kažu izumitelji, a tako namirisano smeće prekriva se pokrivalima koja upijaju smrad. Stanovnici obližnjega naselja kažu da rezultate još nisu osjetili, piše Hina.
Peking je objavio rat smradu koji se širi sa sve većih gradskih smetišta razmjestivši više od stotinu topova koji će raspršivati mirise iznad odlagališta na kojima trunu gomile smeća. Mirisne topove izumili su zaposlenici odlagališta otpada Gao’antuna u pekinškom predgrađu.
Iskušane su i druge naprave poput pokrivača koji upija mirise i stroja koji izvlači smrad i prerađuje ga u struju. Odlagalište Gao’antun samo je jedno od mnogih koja mukotrpno pokušavaju preraditi gomile smeća u kineskoj prijestolnici.
Sedamnaest i pol milijuna stanovnika Pekinga svaki dan baci 18.400 tona smeća, od kojega 90 posto završi na 13 odlagališta. Mirisni topovi raspršuju po odlagalištu tekućinu proizvedenu od biljnih pripravaka. Biljni sastojak uklanja smrad, kažu izumitelji, a tako namirisano smeće prekriva se pokrivalima koja upijaju smrad. Stanovnici obližnjega naselja kažu da rezultate još nisu osjetili, piše Hina.
