U cilju što boljeg iskorištavanja sunčeve energije u županiji koja je osunčana većim dijelom godine, predstavnik Grada Zadra, Darko Kasap te Zadarske županije, Olivio Meštrović, sastali su se s Atanom Grbić iz Eko Zadra i Vjeranom Piršićem iz Solarnog klastera.
Grbić i Piršić, koji je inače i predsjednik udruge Eko Kvarnera, su kao pripadnici civilnih organizacija s naglaskom na ekologiju, željeli ukazati na pozitivne primjere s našeg područja kako implementirati korištenje sunčeve energije u cijelo društvo.
Sto sunčanih krovova
Kako je rekla Grbić, sastali su se radi razmjene iskustva i informacija te daljnje suradnje u poticanju lokalne privrede u okviru solarizacije Zadra i županije.
– Dugoročno gledajući, Zadarska županija je idealna i za proizvodnju nove solarne nanotehnologije, s time dolazi i otvaranje novih radnih mjesta, koriste se obnovljivi izvori energije, a sve kako bi se postigao visoki rang energetske samoodrživosti, kazala je Grbić te dodala da se ipak ide prema “žetvi sunca”.
Na tome kroz razne projekte rade i Grad i Županija.
– Jedan od projekata u koje je Grad Zadar krenuo zajedno s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je prenamjena kotlovnice u sportskom centru Višnjik koja više neće raditi na tekuće gorivo već na ukapljeni plin i solar. S tim će se uvelike smanjiti potrošnja energije i emisija štetnih plinova, a ujedno i uštedjeti novac, rekao je zamjenik gradonačelnika, Darko Kasap.
Projekt je vrijedan 3 milijuna kuna, očekuje se da će 60 posto sufinancirati Fond, a troškovi goriva bi se trebali umanjiti za 2 milijuna kuna godišnje.
Kasap još ističe da su s istim Fondom prošle godine uspostavili suradnju na projektu kojim se domicilnom stanovništvu na otocima, koji su pod administrativnom upravom Grada Zadra, sufinancira postavljanje solara i prenamjena za korištenje ukapljenog plina.
– Natječaj je nastavljen i ove godine, a zainteresiranih ima dosta. Problem je u neriješenim imovinskim odnosima, s obzirom da osoba mora imati vlasnički list za kuću da bi se mogla ostvariti ova pomoć. Sve dogovaramo s mjesnim odborima, i opet ćemo prezentirati tamošnjem stanovništvu našu ponudu. I ovo je na jedan način potpora životu na otoku, kazao je Kasap.
Po ovom projektu bi se sufinanciralo do 60 posto iznosa. Tako bi na primjer na kući od 70 metara četvornih, samog vlasnika kuće prenamjena na kraju koštala oko 14.000 kuna.
Kako kaže Kasap, važno je napomenuti da su se distributeri javno obvezali da će ukapljeni plin dostavljati na svako mjesto na otoku.
Grad Zadar i Fond za zaštitu za okoliša i energetsku učinkovitost zajedno razrađuju i ideju za projekt “100 sunčanih krovova”, s kojim bi sufinancirali postavljanje solarnih ploča na sto krovova, no još se razmišlja kojih 100 bi to bilo.
Mini solarna elektrana
Jedan od dugoročno gledajući najvažnijih projekata na području solarizacije Zadra je izgradnja mini solarne elektrane u budućoj gospodarskoj zoni Crno.
– Uz elektranu, osnovat će se centar izvrsnosti za obnovljive izvore čiji je nositelj IHT – njemački institut, a u suradnji sa sveučilištem osnovao bi se odjel za školovanje solarnih inženjera, kazao je.
Ove godine kreće projekt prenamjene kotlovnica na upotrebu ukapljenog plina i solarnih ploča i na osnovnim školama i dječjim vrtićima kojima je Grad osnivač.
S obzirom da sve te kotlovnice rade na tekuća goriva, kako napominje Kasap, prenamjenom će se zaista uvelike smanjiti emisija štetnih plinova i uštedjeti energija i novac.
Ističe također da je naše područje podložno insolaciji i to na izuzetno visokom nivou – u Hrvatskoj je odmah poslije osunčanih južnih otoka kao što su Hvar, Brač i Šolta.
Upravo zato postoji i funkcionira Pozdrav suncu, jedan od zadarskih popularnijih spomenika. Preko fotonaponskih ploča koristi sunčevu energiju kako bi se po mraku odvijale šarene svjetlosne predstave, a dio prikupljene sunčeve energije akumulira se u elektro – energetski sustav.
Olivio Meštrović, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalno uređenje Zadarske županije, ističe da teže obvezujućim determinantama.
– Europska unija i Hrvatska kao buduća članica obvezne su do 2020. godine za 20 posto smanjiti emisiju stakleničkih plinova, za 20 posto povećati energetsku učinkovitost te 20 posto energije koristiti iz obnovljivih izvora. U tom smjeru ide i projekt plinofikacije Zadarske županije, a i nezanemarivo je da već imamo 470 MW vjetroelektrana, rekao je Meštrović.
Nova energetska politika
Vezano za Nacionalne energetske programe, u okviru nove energetske politike, u našoj županiji su koristivost vjetropotencijala (ENWIND), sunčeve energije (SUNEN), biomase i otpada (BIOEN) te program energetske učinkovitosti u zgradarstvu (KUEN) ocijenjeni velikim energetskim potencijalom kod kojih su potrebna i tehničko – tehnološka poboljšanja.
– Planiramo podržati i uključiti se u poticanje i subvencioniranje ugradnje sunčanih kolektora i to od sljedećeg rebalansa proračuna. Ovisno o fondovima i proračunu, odlučit ćemo hoće li se poticati privatne osobe ili gospodarski objekti. U svakom slučaju, poticanje je jedan dobar način implementacije nečega u društvo, s obzirom da ljudi to dočekuju vrlo pozitivno, rekao je Meštrović.
Trenutačno se radi i na snimanju situacije u javnom sektoru, na tridesetak škola kojima je Zadarska županija osnivač, na čijim se krovovima planiraju ugraditi solarni kolektori. To se radi u okviru Sustavnog gospodarenja energijom u gradovima i županijama, što je vezano za zajednički projekt Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva pod nazivom Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj.
Provodi se i Smanjenje potrošnje goriva u OB Zadar primjenom solarne energije i regulacije topline i to na osnovama realiziranog projekta Gospodarski potencijal i isplativost korištenja sunčeve energije, izrađenog Atlasa dozračene sunčeve energije te Preliminarne analize energetske potrošnje u bolnicama u Zadru, Biogradu, Ugljanu, koji su izrađeni u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar.
U cilju što boljeg iskorištavanja sunčeve energije u županiji koja je osunčana većim dijelom godine, predstavnik Grada Zadra, Darko Kasap te Zadarske županije, Olivio Meštrović, sastali su se s Atanom Grbić iz Eko Zadra i Vjeranom Piršićem iz Solarnog klastera.
Grbić i Piršić, koji je inače i predsjednik udruge Eko Kvarnera, su kao pripadnici civilnih organizacija s naglaskom na ekologiju, željeli ukazati na pozitivne primjere s našeg područja kako implementirati korištenje sunčeve energije u cijelo društvo.
Sto sunčanih krovova
Kako je rekla Grbić, sastali su se radi razmjene iskustva i informacija te daljnje suradnje u poticanju lokalne privrede u okviru solarizacije Zadra i županije.
– Dugoročno gledajući, Zadarska županija je idealna i za proizvodnju nove solarne nanotehnologije, s time dolazi i otvaranje novih radnih mjesta, koriste se obnovljivi izvori energije, a sve kako bi se postigao visoki rang energetske samoodrživosti, kazala je Grbić te dodala da se ipak ide prema “žetvi sunca”.
Na tome kroz razne projekte rade i Grad i Županija.
– Jedan od projekata u koje je Grad Zadar krenuo zajedno s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je prenamjena kotlovnice u sportskom centru Višnjik koja više neće raditi na tekuće gorivo već na ukapljeni plin i solar. S tim će se uvelike smanjiti potrošnja energije i emisija štetnih plinova, a ujedno i uštedjeti novac, rekao je zamjenik gradonačelnika, Darko Kasap.
Projekt je vrijedan 3 milijuna kuna, očekuje se da će 60 posto sufinancirati Fond, a troškovi goriva bi se trebali umanjiti za 2 milijuna kuna godišnje.
Kasap još ističe da su s istim Fondom prošle godine uspostavili suradnju na projektu kojim se domicilnom stanovništvu na otocima, koji su pod administrativnom upravom Grada Zadra, sufinancira postavljanje solara i prenamjena za korištenje ukapljenog plina.
– Natječaj je nastavljen i ove godine, a zainteresiranih ima dosta. Problem je u neriješenim imovinskim odnosima, s obzirom da osoba mora imati vlasnički list za kuću da bi se mogla ostvariti ova pomoć. Sve dogovaramo s mjesnim odborima, i opet ćemo prezentirati tamošnjem stanovništvu našu ponudu. I ovo je na jedan način potpora životu na otoku, kazao je Kasap.
Po ovom projektu bi se sufinanciralo do 60 posto iznosa. Tako bi na primjer na kući od 70 metara četvornih, samog vlasnika kuće prenamjena na kraju koštala oko 14.000 kuna.
Kako kaže Kasap, važno je napomenuti da su se distributeri javno obvezali da će ukapljeni plin dostavljati na svako mjesto na otoku.
Grad Zadar i Fond za zaštitu za okoliša i energetsku učinkovitost zajedno razrađuju i ideju za projekt “100 sunčanih krovova”, s kojim bi sufinancirali postavljanje solarnih ploča na sto krovova, no još se razmišlja kojih 100 bi to bilo.
Mini solarna elektrana
Jedan od dugoročno gledajući najvažnijih projekata na području solarizacije Zadra je izgradnja mini solarne elektrane u budućoj gospodarskoj zoni Crno.
– Uz elektranu, osnovat će se centar izvrsnosti za obnovljive izvore čiji je nositelj IHT – njemački institut, a u suradnji sa sveučilištem osnovao bi se odjel za školovanje solarnih inženjera, kazao je.
Ove godine kreće projekt prenamjene kotlovnica na upotrebu ukapljenog plina i solarnih ploča i na osnovnim školama i dječjim vrtićima kojima je Grad osnivač.
S obzirom da sve te kotlovnice rade na tekuća goriva, kako napominje Kasap, prenamjenom će se zaista uvelike smanjiti emisija štetnih plinova i uštedjeti energija i novac.
Ističe također da je naše područje podložno insolaciji i to na izuzetno visokom nivou – u Hrvatskoj je odmah poslije osunčanih južnih otoka kao što su Hvar, Brač i Šolta.
Upravo zato postoji i funkcionira Pozdrav suncu, jedan od zadarskih popularnijih spomenika. Preko fotonaponskih ploča koristi sunčevu energiju kako bi se po mraku odvijale šarene svjetlosne predstave, a dio prikupljene sunčeve energije akumulira se u elektro – energetski sustav.
Olivio Meštrović, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalno uređenje Zadarske županije, ističe da teže obvezujućim determinantama.
– Europska unija i Hrvatska kao buduća članica obvezne su do 2020. godine za 20 posto smanjiti emisiju stakleničkih plinova, za 20 posto povećati energetsku učinkovitost te 20 posto energije koristiti iz obnovljivih izvora. U tom smjeru ide i projekt plinofikacije Zadarske županije, a i nezanemarivo je da već imamo 470 MW vjetroelektrana, rekao je Meštrović.
Nova energetska politika
Vezano za Nacionalne energetske programe, u okviru nove energetske politike, u našoj županiji su koristivost vjetropotencijala (ENWIND), sunčeve energije (SUNEN), biomase i otpada (BIOEN) te program energetske učinkovitosti u zgradarstvu (KUEN) ocijenjeni velikim energetskim potencijalom kod kojih su potrebna i tehničko – tehnološka poboljšanja.
– Planiramo podržati i uključiti se u poticanje i subvencioniranje ugradnje sunčanih kolektora i to od sljedećeg rebalansa proračuna. Ovisno o fondovima i proračunu, odlučit ćemo hoće li se poticati privatne osobe ili gospodarski objekti. U svakom slučaju, poticanje je jedan dobar način implementacije nečega u društvo, s obzirom da ljudi to dočekuju vrlo pozitivno, rekao je Meštrović.
Trenutačno se radi i na snimanju situacije u javnom sektoru, na tridesetak škola kojima je Zadarska županija osnivač, na čijim se krovovima planiraju ugraditi solarni kolektori. To se radi u okviru Sustavnog gospodarenja energijom u gradovima i županijama, što je vezano za zajednički projekt Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva pod nazivom Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj.
Provodi se i Smanjenje potrošnje goriva u OB Zadar primjenom solarne energije i regulacije topline i to na osnovama realiziranog projekta Gospodarski potencijal i isplativost korištenja sunčeve energije, izrađenog Atlasa dozračene sunčeve energije te Preliminarne analize energetske potrošnje u bolnicama u Zadru, Biogradu, Ugljanu, koji su izrađeni u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar.
