Svi smo barem jednom imali noćnu moru. Kako nastaju ovi neugodni snovi, što ih uzrokuje, te možemo li utjecati na njihovu pojavu? Odgovore smo potražili u razgovoru s mr.sc. Jasnom Marinović Ćurin, dr.med., spec. psihijatrije, piše portal Ordinacija.hr.
Krenimo od početka. Što zapravo jesu noćne more?
“Noćne more su teški, morni snovi koji često remete kontinuitet sna. San nije okrepljujući kao što bi trebao biti, ujutro smo umorni, pod dojmom snova i svakako spadaju u jedan oblik poremećaja sna”, objašnjava psihijatrica Jasna Marinović Ćurin.
Mehanizam nastanka noćnih mora isti je kao i uzrok nastanka bilo kojeg sna. Radi se o kombinaciji potisnutih sadržaja i realiteta koji nas trenutno zaokuplja (dnevne rezidue). “Noćne more su neugodni snovi koje pokreću potisnuta sjećanja na katastrofične događaje u kojima smo imali osjećaj bliske propasti, golemog straha i sl.
Često nisu vezana za konkretne događaje već su potaknuta potisnutim strahovima koje ne možemo definirati (separacijski, kastracijski strahovi, strah od smrti…) pa se pod utjecajem dnevnih rezidua uobliče u konkretnu noćnu moru”, dodaje naša sugovornica.
Koliko je za pojavu noćnih mora važan stres? “Svakodnevni stres utječe na noćne more jer potiče sjećanja na neugodne potisnute sadržaje, slabi naše mehanizme obrane čime postanemo osjetljiviji i takvi sadržaji lakše dođu u san”, kaže psihijatrica Marinović Ćurin.
Noćna moraNeke noćne more češće su od drugih, primjerice svi smo barem jednom sanjali kako bježimo od nekoga. Naša sugovornica objašnjava kako se zapravo radi o prototipu “anksioznih snova”, snova u kojima bježimo, upadamo u dubinu, snova koji su prožeti strahom od smrti, propasti… Oni su jako česti i ljudi ih obično opisuju na sličan način.
Psihijatricu Marinović Ćurin upitali smo postoje li neke skupine ljudi sklonije noćnim morama. “Snivanje je individualna stvar i u vezi je sa dubinom sna (REM faza spavanja sa brzim pokretima očnih jabučica kada je san plići i te se faze izmjenjuju sa dubljim fazama sna u kojima ne sanjamo). Snivanje je povezano sa količinom spavanja, kvalitetom sna i najčešće se sjećamo snova pred buđenje, te snova koji su bili praćeni intenzivnim emocijama.
“Noćne more su dio kliničke slike nekih psihijatrijskih poremećaja iako mogu biti dio kliničke slike bilo kojeg psihičkog poremećaja i isto tako ne moraju biti vezane za patologiju već su dio normalnog snivanja. Svi ponekad imamo noćne more”, naglašava naša sugovornica.
Ponekad nam se čini kako noćna mora traje satima, odnosno nema kraja. O kojem se vremenskom periodu zapravo radi? “Trajanje noćne more teško je procijeniti, ono je individualno i ako je intenzitet straha i negativnih emocija velik brzo dolazi do buđenja”, kaže psihijatrica Marinović Ćurin.
SanNasreću, postoje mali savjeti i trikovi kojima možemo olakšati san i utjecati na pojavu noćnih mora. “Alkohol, obilni obroci i teška hrana pred spavanje svakako pridonose noćnim morama, kao i intenzivne emocionalne reakcije (teški filmovi, ljutnja, bijes, tuga), i teže fizičke aktivnosti pred spavanje.
Za miran san preporučuju se opuštajuće aktivnosti i lagani obroci, zaključuje naša sugovornica.