ZADAR– Općinsko državno odvjetništvo u Zadru uputit će Vrhovnom sudu zahtjev za zaštitom zakonitosti postupka u slučaju seksualnog uznemiravanja radnica u zadarskom “Intersparu”.
Vijeće Županijskog suda u Zadru u petak je Aleksandra Kneževića, bivšeg poslovođu toga trgovačkog centra, u potpunosti oslobodilo krivnje i zatvorske kazne od šest mjeseci zbog povrede dostojanstva i prava na rad djelatnice Julije Baljak, i to s obrazloženjem da “činjenični opis optužnice ne odgovara opisu kaznenog djela za koje mu se sudilo”.
Na domaćim sudovima postupci zbog mobinga vode se po drugim osnovama
Drugim riječima, presuda Općinskog suda, koja je trebala biti pionirski pokušaj zadarskog odvjetništva da kazneno procesuira seksualni mobing, pala je u vodu zbog notorne činjenice da takvog djela nema u Kaznenom zakonu! Županijski sud nije uopće želio razmatrati je li Knežević počinio ono što mu se stavlja na teret zato što djelo verbalno-seksualnog zlostavljanja ne postoji u Kaznenom zakonu.
Njegove izjave poput “koji broj grudnjaka nosiš”, “kakvo ti je donje rublje” te “najradije bi te opalija kad si tako ljuta” nisu kazneno djelo. Ovaj slučaj, koji je najavljivan kao putokaz za buduću sudsku praksu za slučajeve mobinga i gdje je prvi put postupak po službenoj dužnosti pokrenulo samo Odvjetništvo, na najgori je mogući način pokazao da žrtve zlostavljanja na radnome mjestu u Hrvatskoj nemaju nikakvu mogućnost kaznenu odgovornost zlostavljača tražiti na sudu.
Iako je na domaćim sudovima u tijeku 300 postupaka zbog mobinga, svi se vode po drugim osnovama. Kao pravni supstituti za mobing koriste se Zakon o obveznim odnosima, Zakon o radu ili Zakon o ravnopravnosti spolova, ali ni jedan od njih ne može zaštititi žrtve zlostavljanja, što je dokazao i zadarski sud rušeći presudu.
– Umjesto da se žrtve mobinga ohrabri i da se osuđujućom presudom pošalje poruka da je zlostavljanje na poslu nedopustivo, čini se potpuno suprotno. Tko će nakon ovoga imati hrabrosti prijaviti zlostavljanje? – kaže Ružica Kišur-Črlenec iz Udruge Mobing, gdje već tri godine upozoravaju da Hrvatska hitno mora unijeti to djelo u Kazneni zakon.
Međutim, nacrt prijedloga zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu, koji je Udruga još 2007. godine poslala u Sabor, nije prihvaćen. S druge strane, radna skupina za donošenje zakona o mobingu, koju je dva mjeseca prije odlaska s premijerske funkcije sastavio Ivo Sanader, do dandanas nije se ni jednom sastala, a kamoli izradila prijedlog zakona.
Do podizanja kaznene prijave uopće nije ni trebalo doći jer nisam napravio kazneno djelo za koje su me teretili. Ako je trebalo podići nekakvu prijavu, onda je to trebao učiniti Prekršajni sud jer i laik vidi da takvog kaznenog djela nema – rekao je Aleksandar Knežević dodavši kako se ne osjeća krivim, a za sve što se dogodilo krivi Državno odvjetništvo i policiju. Dodaje kako još ne zna hoće li tužiti državu za naknadu štete.
ZADAR– Općinsko državno odvjetništvo u Zadru uputit će Vrhovnom sudu zahtjev za zaštitom zakonitosti postupka u slučaju seksualnog uznemiravanja radnica u zadarskom “Intersparu”.
Vijeće Županijskog suda u Zadru u petak je Aleksandra Kneževića, bivšeg poslovođu toga trgovačkog centra, u potpunosti oslobodilo krivnje i zatvorske kazne od šest mjeseci zbog povrede dostojanstva i prava na rad djelatnice Julije Baljak, i to s obrazloženjem da “činjenični opis optužnice ne odgovara opisu kaznenog djela za koje mu se sudilo”.
Na domaćim sudovima postupci zbog mobinga vode se po drugim osnovama
Drugim riječima, presuda Općinskog suda, koja je trebala biti pionirski pokušaj zadarskog odvjetništva da kazneno procesuira seksualni mobing, pala je u vodu zbog notorne činjenice da takvog djela nema u Kaznenom zakonu! Županijski sud nije uopće želio razmatrati je li Knežević počinio ono što mu se stavlja na teret zato što djelo verbalno-seksualnog zlostavljanja ne postoji u Kaznenom zakonu.
Njegove izjave poput “koji broj grudnjaka nosiš”, “kakvo ti je donje rublje” te “najradije bi te opalija kad si tako ljuta” nisu kazneno djelo. Ovaj slučaj, koji je najavljivan kao putokaz za buduću sudsku praksu za slučajeve mobinga i gdje je prvi put postupak po službenoj dužnosti pokrenulo samo Odvjetništvo, na najgori je mogući način pokazao da žrtve zlostavljanja na radnome mjestu u Hrvatskoj nemaju nikakvu mogućnost kaznenu odgovornost zlostavljača tražiti na sudu.
Iako je na domaćim sudovima u tijeku 300 postupaka zbog mobinga, svi se vode po drugim osnovama. Kao pravni supstituti za mobing koriste se Zakon o obveznim odnosima, Zakon o radu ili Zakon o ravnopravnosti spolova, ali ni jedan od njih ne može zaštititi žrtve zlostavljanja, što je dokazao i zadarski sud rušeći presudu.
– Umjesto da se žrtve mobinga ohrabri i da se osuđujućom presudom pošalje poruka da je zlostavljanje na poslu nedopustivo, čini se potpuno suprotno. Tko će nakon ovoga imati hrabrosti prijaviti zlostavljanje? – kaže Ružica Kišur-Črlenec iz Udruge Mobing, gdje već tri godine upozoravaju da Hrvatska hitno mora unijeti to djelo u Kazneni zakon.
Međutim, nacrt prijedloga zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu, koji je Udruga još 2007. godine poslala u Sabor, nije prihvaćen. S druge strane, radna skupina za donošenje zakona o mobingu, koju je dva mjeseca prije odlaska s premijerske funkcije sastavio Ivo Sanader, do dandanas nije se ni jednom sastala, a kamoli izradila prijedlog zakona.
Do podizanja kaznene prijave uopće nije ni trebalo doći jer nisam napravio kazneno djelo za koje su me teretili. Ako je trebalo podići nekakvu prijavu, onda je to trebao učiniti Prekršajni sud jer i laik vidi da takvog kaznenog djela nema – rekao je Aleksandar Knežević dodavši kako se ne osjeća krivim, a za sve što se dogodilo krivi Državno odvjetništvo i policiju. Dodaje kako još ne zna hoće li tužiti državu za naknadu štete.
