Jedinstvena europska valuta – najvažniji projekt Europske unije od njena nastanka – je na respiratoru. Nekim državama unutar eurozone nad glavom visi mač bankrota. Financijski stručnjaci i političari poput Angele Merkel u propasti eura vide ni manje ni više od “kraha Europe”.
Što bi se politički dogodilo u Europskoj uniji ukoliko bi eurozona doista propala, a svaka zemlja članica ponovno uvela svoju staru valutu?
Moleći za pomoć grčki premijer Giorgos Papandreou ponavljao je kako je spašavanje Grčke iznimno važno za stabilnost Europe. Ta stabilnost ne podrazumijeva samo gospodarsku, nego i političku stabilnost.
Šef briselskog Instituta Bruegel Jean Pisani kazao je o eventualnoj propasti eura za Deutsche Welle da bi “posljedice bile ogromne. Radi se o najvažnijoj investiciji u izgradnji EU-a u posljednjih 30 godina. Kad bi propala eurozona, vjerojatno bi došlo do velikih svađa i nejedinstva, koje bi opterećivalo odnos zemalja članica i u budućnosti”.
Što se tiče posljedica na unutarnjem planu, Pisani se boji da bi u slučaju zaoštravanja krize došlo do jačanja nacionalno orijentirane europske politike. U tom bi procesu velike zemlje članice mogle dominirati – na račun malih članica, kaže on, a u konačnici bi proces integracije bio zaustavljen, barem privremeno.
Euro će preživjeti
Europska unija najvjerojatnije bi izgubila i na težini kad se radi o međunarodnoj politici: “EU je npr. trenutno velesila kad se radi o pregovorima o svjetskoj trgovini. Ukoliko euro ne preživi, Europa više neće igrati bitnu ulogu.”
Pisani ne želi otkriti očekuje li da će sve sadašnje eurozemlje za nekoliko godina još uvijek biti dio eurozone. Štoviše, on je prilično uvjeren da će euro preživjeti.
