Početkom srpnja Hrvatska gospodarska komora (HGK) otvorit će svoje predstavništvo i u Kabulu, glavnom gradu Afganistana. Na čelo predstavništva stat će Zadranin Stanko Dunatov i, kao njegov zamjenik, Zvonimir Radiček, koji iz svojega dugogodišnjeg iskustva u kontaktima s tom zemljom kažu da Afganistanu treba – sve.
– Kabul je odskočna daska za sve od Bospora do Indije – kaže Dunatov, objašnjavajući da je Afganistan članica srednjoazijske organizacije za gospodarsku suradnju koja obuhvaća tržište s oko 400 milijuna stanovnika, pa uspjeh Hrvatske na tom tržištu doista može značiti svojevrsnu odskočnu dasku za još neke zemlje.
Afganistan je, ističu iz HGK, zemlja u kojoj nedostaje svih vrsta robe – hrane, odjeće, obuće, lijekova, poljoprivredne mehanizacije, strojeva, električnih uređaja – pa je suradnja dviju zemalja moguća u svim sektorima.
Hrvatske građevinske tvrtke svoj prostor u suradnji s Afganistanom mogle bi pronaći u velikim infrastrukturnim projektima poput cestogradnje, mostogradnje, vodoopskrbe i odvodnje, te proizvodnje i distribucije električne energije. A brojne poslovne mogućnosti za naše tvrtke, ističu iz HGK, postoje i preko projekata koje financira NATO savez i za koje je u ovoj godini izdvojeno 460 milijuna eura.
Osim toga, prostor poslovne suradnje postoji i u civilnim projektima koje financiraju Islamska Republika Afganistan te SAD i EU. Budući da je riječ o zemlji u kojoj rat ne jenjava već oko 30 godina, sigurnosni aspekti također su zanimljivi dio cijele priče, a često i presudan čimbenik u donošenju odluke o poslovanju i ulaganjima u nekoj zemlji.
Čelni ljudi kabulskog ureda HGK poručuju, međutim, domaćim gospodarstvenicima da strahu mjesta nema.
– Na našim je tvrtkama da se ne plaše, da dođu na ovo tržište i budu konkurentne – kaže Radiček.
Kako objašnjava, što se sigurnosnih aspekata tiče, rizici poslovanja u posljednje su se dvije godine smanjili, kontrola financiranja i plaćanja na visokoj je razini, a prije realizacije projekata u Afganistanu se obavlja provjera sigurnosti područja na kojem se projekt realizira.
Osim toga, ističu iz Komore, u Kabulu živi oko 4600 stranih civila, a prometna je povezanost vrlo dobra – zrakoplovne linije iz Frankfurta, Dubaija i New Delhija vrlo su česte, četiri do pet puta na dan.
Na naš upit kolike su plaće i koliko stoji osnivanje i rad predstavništva HGK u Kabulu, te koja je okvirna procjena konkretnih poslova, odgovoreno nam je da će o tome detaljnije govoriti kad novo predstavništvo bude javno predstavljeno.
Predstavništvo ima licenciju za rad, a već je potpisan i sporazum o suradnji s Afganistanskom gospodarskom komorom, čime su ispunjeni preduvjeti za dobivanje svih javnih natječaja koji se raspisuju u Afganistanu. Time je Hrvatska stala uz bok samo pet zemalja koje također imaju licenciju za pristup svim natječajima u toj zemlji: SAD-a, Kanade, Pakistana, Rusije i Indije.
Početkom srpnja Hrvatska gospodarska komora (HGK) otvorit će svoje predstavništvo i u Kabulu, glavnom gradu Afganistana. Na čelo predstavništva stat će Zadranin Stanko Dunatov i, kao njegov zamjenik, Zvonimir Radiček, koji iz svojega dugogodišnjeg iskustva u kontaktima s tom zemljom kažu da Afganistanu treba – sve.
– Kabul je odskočna daska za sve od Bospora do Indije – kaže Dunatov, objašnjavajući da je Afganistan članica srednjoazijske organizacije za gospodarsku suradnju koja obuhvaća tržište s oko 400 milijuna stanovnika, pa uspjeh Hrvatske na tom tržištu doista može značiti svojevrsnu odskočnu dasku za još neke zemlje.
Afganistan je, ističu iz HGK, zemlja u kojoj nedostaje svih vrsta robe – hrane, odjeće, obuće, lijekova, poljoprivredne mehanizacije, strojeva, električnih uređaja – pa je suradnja dviju zemalja moguća u svim sektorima.
Hrvatske građevinske tvrtke svoj prostor u suradnji s Afganistanom mogle bi pronaći u velikim infrastrukturnim projektima poput cestogradnje, mostogradnje, vodoopskrbe i odvodnje, te proizvodnje i distribucije električne energije. A brojne poslovne mogućnosti za naše tvrtke, ističu iz HGK, postoje i preko projekata koje financira NATO savez i za koje je u ovoj godini izdvojeno 460 milijuna eura.
Osim toga, prostor poslovne suradnje postoji i u civilnim projektima koje financiraju Islamska Republika Afganistan te SAD i EU. Budući da je riječ o zemlji u kojoj rat ne jenjava već oko 30 godina, sigurnosni aspekti također su zanimljivi dio cijele priče, a često i presudan čimbenik u donošenju odluke o poslovanju i ulaganjima u nekoj zemlji.
Čelni ljudi kabulskog ureda HGK poručuju, međutim, domaćim gospodarstvenicima da strahu mjesta nema.
– Na našim je tvrtkama da se ne plaše, da dođu na ovo tržište i budu konkurentne – kaže Radiček.
Kako objašnjava, što se sigurnosnih aspekata tiče, rizici poslovanja u posljednje su se dvije godine smanjili, kontrola financiranja i plaćanja na visokoj je razini, a prije realizacije projekata u Afganistanu se obavlja provjera sigurnosti područja na kojem se projekt realizira.
Osim toga, ističu iz Komore, u Kabulu živi oko 4600 stranih civila, a prometna je povezanost vrlo dobra – zrakoplovne linije iz Frankfurta, Dubaija i New Delhija vrlo su česte, četiri do pet puta na dan.
Na naš upit kolike su plaće i koliko stoji osnivanje i rad predstavništva HGK u Kabulu, te koja je okvirna procjena konkretnih poslova, odgovoreno nam je da će o tome detaljnije govoriti kad novo predstavništvo bude javno predstavljeno.
Predstavništvo ima licenciju za rad, a već je potpisan i sporazum o suradnji s Afganistanskom gospodarskom komorom, čime su ispunjeni preduvjeti za dobivanje svih javnih natječaja koji se raspisuju u Afganistanu. Time je Hrvatska stala uz bok samo pet zemalja koje također imaju licenciju za pristup svim natječajima u toj zemlji: SAD-a, Kanade, Pakistana, Rusije i Indije.
