ZADAR – Predstavnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost obišli su u četvrtak zadarsko odlagalište otpada u Diklu, gdje je uređena kaseta za zbrinjavanje azbestnog otpada.
Na prostoru veličine 53 puta 12 metara azbestni će se otpad odlagati zapakiran i vezan, te se prekrivati pokrivačem. Azbestni otpad nalazi se uglavnom u građevinskom otpadu, primjerice, od salonitnih ploča.
Ministrica zaštite okoliša Marina Matulović-Dropulić dala je prije dvije godine naputak prema kojemu se otpad koji sadrži azbest mora početi odlagati na za to posebno određenim površinama.
Takav je naputak uslijedio nakon afere oko azbestnog otpada u Vranjicu, te nakon nalaza azbestnog otpada u krugu zadarske tvornice ribljih konzervi Adria.
Najopasniji azbestni otpad u Hrvatskoj još uvijek se ne može neutralizirati, pa se radi zbrinjavanja izvozi u druge zemlje.
Puno se azbestnog otpada nalazi na nasipanim područjima, jer je građevinski otpad s uklonjenih objekata starih 30-40 godina recikliran usitnjavanjem i korišten za nasipanje.
Na taj je način i salonitno-azbestni otpad s brojnih zadarskih tvornica i objekata nasut u Gaženici. Nakon početnog slaganja s naputkom ministrice, Grad Zadar je početkom prošle godine odbio dati suglasnost za uređenje kasete za azbestni otpad unutar odlagališta Diklo.
To je iznenadilo nadležne u Fondu za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša, koji su za sanaciju odlagališta u Diklu izdvojili 32 milijuna kuna, te su inzistirali na izvršavanju naputka o privremenom zbrinjavanju opasnog azbestnog otpada na deponijima koji su u sanaciji, naglašavajući da to neće trajno onečistiti tlo.
Trajno rješenje za zbrinjavanje otpada predviđa se na županijskim odlagalištima otpada, a za zadarsko će područje biti u Biljanima.
Zadarska tvrtka “Sirovina” ovlaštena je za zbrinjavanje azbestnog otpada na području Zadarske županije. Drugi hrvatski gradovi, poput Dubrovnika, Metkovića i Splita, koji su, doduše, imali puno više azbestnog otpada, ranije su dali urediti kasete za taj otpad.
