ZAGREB- Prosječnoj hrvatskoj obitelji svaki mjesec nedostaje barem 30 posto sredstava kako bi namirila samo ono najosnovnije – trošak za hranu, režije, odijevanje, higijenu, prijevoz i, ako slučajno ostane štogod, na kulturu ili neki drugi “luksuz”.
Na hranu nam, kažu sindikalne potrošačke košarice, ode gotovo 40 posto mjesečnog budžeta, što će se od ove jeseni najvjerojatnije i povećati, s obzirom da nam se najavljuje skuplji kruh, istovremeno i poskupljenje energenata industriji, koje će se prevaliti na leđa,odnosno košarice potrošača. Porast cijene struje za sada je obustavljen, no HEP će nove, veće cijene, poručuje, ponovno zatražiti kad se za to stvore uvjeti.
Novca nedostaje svima
Iako je prosječna potrošačka košarica na razini države nešto jeftinija od košarica po gradovima, i ona je za današnja primanja građana nedostižna. Zadnja potrošačka košarica na razini države težila je 6.631 kunu. Stanovnicima Primorsko-goranske županije za njeno pokriće nedostajalo je prosječno 1.881 kuna. Istrijanima je pak nedostajalo 1.910 kuna za pokriće minimalne potrošačke košarice, a stanovnicima Vukovarsko-srijemske županije čak 2.489 kuna. Zagreb, na čijem su području i najviše prosječne plaće u zemlji, sa svojom prosječnom plaćom može najlakše pokriti prosječnu košaricu. Dakle, prosječna zagrebačka plaća niža je 572 kune od prosječne potrošačke košarice.
Kad se podaci o prosječnoj potrošačkoj košarici usporede s iznosima neto plaća po županijama, novca nedostaje svima, jer, primjerice, četveročlanoj obitelji s jednom prosječnom plaćom u Primorsko-goranskoj županiji, od 4.750 kuna, nedostaju dvije tisuće kuna da bi podmirila troškove te košarice, koja je u lipnju iznosila 6.765 kuna. Raspolaže li ta obitelj, dakle, samo s jednom prosječnom plaćom, za osnovno joj nedostaje 30 posto sredstava.
Ukoliko obitelj ima više sreće, i raspolaže s dvije takve plaće, uspiju pokriti sve troškove, ostane im još oko 2.700 kuna, ali ukoliko toliko plaćaju, primjerice, podstanarstvo, na “nuli” su, ili gubitku. Otplaćuju li pak stambeni kredit s, primjerice, 3.500 kuna na mjesec, svaki im mjesec nedostaje 765 kuna što će, imaju li još malo sreće, zaraditi u sivoj zoni “samosnalaženja”.
Otprilike 30-tak posto sredstava za pokrivanje osnovnog, bez podstanarstva ili kredita, nedostaje, osim Riječanima, i Splićanima, Zadranima, Osječanima, ili pak Dubrovčanima. Još više, gotovo 35 posto sredstava, za podmirivanje troškova prehrane, režija i ostalog u osnovnoj košarici, nedostaje Puljanima, koje mjesečna košarica košta 7.208 kuna, a prosječna plaća u Istarskoj županiji iznosi 4.721 kunu. U Zagrebu je, čini se, najlakše, jer do podmirenja košarice od 6.430 kuna četveročlanoj obitelji nedostaje “samo” 13 posto sredstava.