ZADAR– Diklo, koje još nazivaju “zadarski Beverly Hills”, većim dijelom se proteže po obalnom pojasu, punom kuća i zgradica, a službeno područje mjesnog odbora Diklo obuhvaća područje od Ulice Grge Novaka do spoja s mjestom Kožino te ide još u dubinu do Bokanjca. Na tom području je 450 objekata u kojima je oko 2.000 ljudi, a i 2.000 smještajnih jedinica. Zbog prekrasnog položaja na moru i sve uređenijeg mjesta, turizam je najzaslužniji za razvoj Dikla, a značajno pridonosi i atraktivnosti cijelog Zadra. Lani je u Diklu, kako priča Bruno Milin, predsjednik Mjesnog odbora Diklo, bilo oko 150.000 noćenja, a pretpostavlja se da će se sličan podatak obilježiti i za ovu godinu.
Svaka kuna vraća pet
– Smatram da svaka kuna uložena u Diklo vraća pet kuna. Jako puno se u zadnje vrijeme napravilo. Asfaltirale su se i osvijetlile brojne ulice, postavili spomenici, uredile klupice, renovirala podružna osnovna škola…; a među najznačajnijim, izgrađena je prva faza kanalizacijskog sustava. Nekoliko je ključnih stvari koje je potrebno napraviti da bi Diklo moglo živjeti punim plućima – maknuti odlagalište, urediti obalni pojas, izgraditi zaobilaznicu čime bi se dobilo dugoročno prometno rješenje, završiti kanalizacijski sustav, izgraditi dječji vrtić, dom za stare i nemoćne te ambulantu primarne zdravstvene zaštite, ističe Milin.
Kako nastavlja, u Mjesnom odboru Diklo sami rade projekte prema potrebama građana te ih ostvaruju uz dobru suradnju s Gradom Zadrom.
– Napravili smo projekt uređenja obalnog pojasa s 26 raznih sadržaja – od kupališta, sunčališta, sportsko – rekreacijskih sadržaja do ugostiteljskih objekata poput restorana u moru, 700 parkirališnih mjesta, tri lučice s ukupno 500 vezova za velike brodove, trg s vodoskokom i okretište za autobuse, sve to u tri kilometra dužine. Takvim uređenjem, Zadar bi mogao imati najljepšu rivijeru na Jadranu. Projekt je prošao javnu raspravu, čeka se odobrenje Ministarstva graditeljstva i usvajanje Gradskog vijeća. Potom bi trebalo napraviti dobar elaborat i aplicirati projekt na europske fondove, ističe Milin.
Privremeno je riješeno i prometno pitanje Dikla i to spojem na ninsku cestu.
“Dikljanska zaobilaznica”
– Ipak, u sezoni je promet crna točka Dikla i zbog toga smo u Prostornom planu osigurali takozvanu ‘dikljansku zaobilaznicu’. Ona bi se protezala od hotela Mediteran do Galićevih zgrada i spajala bi se na ninsku cestu. Time bismo dobili prometno rješenje za sljedećih 50 godina. Tada bismo mogli razmišljati i da glavna dikljanska cesta postane jednosmjerna, priča Milin.
Kako ističe, puno se toga napravilo u zadnje četiri godine, ali je uloženo i puno truda, muke i slobodnog vremena, ali i vlastitog novca.
– Smatram da bi se trebalo reorganizirati djelovanje mjesnih odbora te da bi oni trebali djelovati profesionalno. Ipak, možda bih se opet i kandidirao na sljedećim izborima za mjesne odbore da mi se obeća jedna stvar – dislokacija odlagališta iznad Dikla. Trebao se zatvoriti to nesretno odlagalište i preseliti u Biljane Donje do kraja ove godine. No, iz Hrvatskih voda je došla blokada preseljenja na tu lokaciju i sad smo opet na početku. Dikljani su ogorčeni, govori Milin.
Kako razvijati turizam, pita se on, dok gostima ispred očiju ispumpavamo crne jame, a s vjetrom im, umjesto mirisa mora, dolazi miris odlagališta.
– Eto, kanalizacija se rješava, ljudi se pomalo priključuju. Druga faza će se valjda financirati iz proračuna sljedeće godine. No rješenje za odlagalište koje nas je veselilo je blokirano, a bojim se da ćemo i mi morati u blokadu, ako stanje još dugo ostane nepromijenjeno. Zaista smo imali strpljenja. Prvi korak je da gradsko odlagalište bude zaista gradsko, a ne da s otoka i iz cijele županije ovdje dolazi smeće. Drugi korak bi bio prosvjed jer je atmosfera među mještanima došla do usijanja, napominje Milin, dodavši da je na području sadašnjeg odlagališta već bio predviđen sportsko-rekreacijski centar i golfski teren, što bi uvelike produžilo turističku sezonu.
Dječji vrtić, ambulanta…
U Mjesnom odboru imaju predviđenu lokaciju i za, prijeko potreban, dječji vrtić.
– Vrtić bi se trebao sagraditi ispod ninske ceste gdje bi mogao koristiti Diklu, Petrčanima i Kožinu. Na tom području živi više od 5.000 ljudi, a nema vrtića. Nadalje, potreban je dom za stare i nemoćne jer današnja mladež sve manje trpi roditelje. To smo predvidjeli u zgradi koju zovemo Palac, današnje odmaralište u vlasništvu Grbišnog polja i Općine Grđevci. Nekad je ta zgrada bila u vlasništvu Mjesne zajednice, no između šezdesetih i sedamdesetih godina Zajednica ju je prodala da bi se osigurala pitka voda u Diklu. Kad bi Grad to otkupio, bio bi to krasan dom, kaže Milin.