Među brojnim datumima svjetskoga značaja u ponedjeljak, 8. studenoga, obilježava se Svjetski dan urbanizma. Ovaj dan se počeo obilježavati još 1949. godine, na inicijativu argentinskog profesora Carlosa Maria della Paollera sa Sveučilišta u Buenos Airesu.
Cilj mu je skrenuti pozornost javnosti na potrebu profesionalnog promišljanja planiranja gradske izgradnje, kako u lokalnim, tako i u svjetskim okvirima i na taj način poticati harmonično uređenje najužeg čovjekovoga okoliša. S vremenom je provedbu della Paollerinih ideja preuzela organizacija International Society of City and Regional Planners. Obilježavanjem ovoga dana želi se ukazati na dobrobit koju čovječanstvo na svim razinama, od lokalne preko regionalne do državne i globalne, može imati od kvalitetnog i profesionalnog planiranja razvoja gradskih sredina te podići svijest o nužnosti, što tješnje suradnje između urbanista kao stručnjaka s jedne i tijela lokalnih i državnih vlasti s druge strane, kao nužnog preduvjeta za uspostavu čovjeku ugodnog i zdravog okoliša za život i djelovanje.
Na redu gradska riva
Naime, gradogradnju valja promatrati kao djelatnost koja nije samo u domeni arhitekata i drugih urbanističkih profesionalaca, nego da je za pravilno provođenje harmoničnog razvoja gradskih središta potrebna i pojačana svijest kod kreatora lokalnih politika i uprava. Poseban naglasak zaštite i planiranja očuvanja prirodnoga okoliša koji, također, mora sačuvati svoju svrhu i u gradovima, sve više dolazi do izražaja. Ističe se važnost prenošenja informacije o potrebama gradova i gradskog stanovništva koje se moraju zadovoljavati u suživotu s prirodnim okolišem kojeg su i gradovi nedjeljivi dio, te čvrsta ugradba takvog stava u urbanističku politiku kao zalog budućim generacijama.
Temeljno pitanje, međutim, koje se kroz Međunarodni dan urbanizma postavlja ne samo pred našu, nego pred sve zemlje svijeta, jest kako nastaviti s nužnim i neizbježnim razvojem gradskih centara, a da se ne narušava stanje očuvanosti okoliša nego da ga se kao primjeren i građanima potreban sadržaj uspješno ugradi u politiku planiranja i neizbježne izgradnje urbanih centara? Svjetski urbanisti nude odgovor u obliku postavljanja prostornog planiranja kao temeljne odrednice ne nekog budućeg, nego sadašnjeg promišljanja urbanističkih trendova.
Nives Kozulić, revnateljica Zavoda za urbanizam Zadarske županije kaže da je Zadar planski pokriven te da se stalno rade izmjene i prilagodbe kako bi se dobilo što bolje urbanističko uređenje grada.
– Grad je pokriven prostornom planskom dokumentacijom. Ipak, ima još dosta toga za promijeniti. Moram reći da smo u posljednjih nekoliko godina promijenili odnos prema javnom gradskom prostoru, pa su tako uređeni Forum, Narodni trg, Zrinsko-frankopanska ulica i slično, rekla je Nives Kozulić. Dodala je da bi se uskoro trebala urediti i gradska riva, za što je u pripremi natječaj, kao i da se priprema natječaj za izgradnju novog groblja.
– Mislim da smo krenuli dobrim putem što se tiče urbanističkog uređenja grada. Moram reći da nam je i ova recesija u jednu ruku pogodovala jer je onemogućila i usporila neke eventualne nepromišljene i brzoplete poteze te nam je dala vremena za razmišljanje i planiranje, rekla je Kozulić dodavši da je u posljednjih nekoliko godina dosta napravljeno na decentralizaciji grada i premiještanju pritiska s Poluotoka na gradske dijelove.
– Izgradnjom trgovačkog centra na Relji te Poliklinike izmjestio se javni sadržaj s Poluotoka i stvorio se svojevrsni drugi, novi, centar. Osim toga uređenjem nekadašnjih vojnih prostora dobili smo mjesta za premiještanje javnih sadržaja te su ti prostori prestali biti periferni dijelovi grada i saživjeli su s ostalim dijelovima. Kozulić je naglasila da je potrebno posvetiti više pažnje uređenju javnih površina i stare gradske jezgre.
A za zaštitu gradske jezgre brinu se konzervatori Konzervatorskog odjela. Naime, izgradnja i planiranje gradova je vjekovna tekovina civilizacije, a svi znamo da su staru gradsku zadarsku jezgru isplanirali i izgradili Rimljani.
Anastazija Magaš iz Konzervatorskog odjela, rekla je da Zadar ima naslijeđeni urbanistički prostor još iz rimskog doba kojeg oni kao konzervatori moraju zaštititi.
– Od vremena kada su ovdje živjeli Rimljani imamo ortogonalni raspored gradskih ulica na Poluotoku i moram reći da smo ponosni i sretni jer imamo to nasljeđe. Moram reći da je tada grad bio samo na području Poluotoka, dok je tek dolaskom industrijske revolucije započelo širenje na kopno. Tada se postavljaju novi urbani principi i ruše se bedemi na južnoj strani Poluotoka te se gradi nova riva, čime Zadar dobija novu vizuru, objasnila je Magaš istaknuvši kako trebamo biti ponosni što imamo naslijeđen tako stari urbanitet. Posljednjih se nekoliko godina prema njenom mišljenju vidi pomak u prostornom rješavanju pojedinih naselja. Pri uređenju i stvaranju prostornih planova, ističe Magaš, moraju sudjelovati sve službe koje mogu utjecati na to, a sve kako bi se dobilo što bolji krajnji rezultat.
