Posao sanacije opasnog otpada u krugu šibenske Tvornice elektroda i ferolegura već je neko vrijeme zaustavljen.
Zaustavila ga je inspekcija zbog činjenice da izvođač, zadarska “Sirovina”, nije ispoštovala ugovornu obvezu otpremanja i zbrinjavanja izvađenog opasnog otpada (fenola, maziva itd.) izvan kruga Tvornice, nego su ga pokušali deponirati u samom TEF-u.
– Ugovor sa zadarskom “Sirovinom” moramo zaključiti i kroz siječanj ove godine ići ćemo s novim javnim natječajem za dovršetak posla sanacije opasnog otpada – potvrdio nam je direktor TEF-a Krešimir Šakić.
– To ne znači – napominje Šakić – da “Sirovina” ne dolazi u obzir za nastavak započetih radova jer se i ona može javiti na natječaj, a posao će dobiti tko dade najbolju ponudu.
No, ma tko to bio obveza mu je sav izvađeni opasni materijal odvesti iz TEF-a i zbrinuti ga na za to predviđenom mjestu(lokaciji).
Zadarska tvrtka nije imala osiguranu lokaciju i otpad je pokušavala deponirati u posebne jame koje je namjeravala potom betonirati, što znači da bi trajno ostao na prostoru TEF-a i onemogućio primjerenu turističko-komercijalnu valorizaciju besumnje najatraktivnijeg dijela grada Šibenika.
Privođenje i pritvaranje donedavnog direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 68-godišnjeg Vinka Mladinea, brzo je, međutim, pod lupu USKOK-a dovelo i zadarsku tvrtku “Odlagalište sirovina”, favoriziranu od prvog čovjeka Fonda gotovo u svim poslovima sanacije opasnog otpada u Hrvatskoj.
Kako je Slobodna Dalmacija prije više od godinu dana upozoravala, riječ je o firmi koja se bavila sporadičnim poslovima sanacija divljih odlagališta sve dok nije raspisan natječaj za Obrovac u tijeku kojega se, na mig “dobro upućenih”, “Sirovina” doregistrirala i za tu vrst poslova i odmah dobila najunosniji od svih, sanaciju lužnatih bazena i crvenog mulja u Obrovcu za koju je Fond osigurao preko 80 milijuna kuna.
A nakon Obrovca i sve ostale, skupe i u pravilu od države financirane sanacije poput Salonita (110 milijuna), TEF-a (20 milijuna), TLM-a (50 milijuna) itd., a nijedna nije obavljena kako treba.
Na prostoru TEF-a navodno je oko 16 tisuća kubika materijala od kojega je između 10-15 tisuća opasnog koji će biti predmet novog natječaja. Fond je gradu Šibeniku za to osigurao pozajmicu od 20 milijuna kuna, uz obvezu da se namiri od prodaje saniranog zemljišta bivše Tvornice.
Zanimljivo je da je program sanacije izradila tvrtka APO (kao i u većini ostalih slučajeva), koja je predvidjela metodu solidifikacije kao najučinkovitiju za neutraliziranje opasnog otpada u šibenskoj Tvornici.
Ubrzo se ispostavilo da to nije najbolja metoda, da je efikasnije spaljivanje u pećima drniškog Kaluna, pa je APO dobio Program sanacije na doradu.
U međuvremenu je i inspekcija zabranila nastavak radova jer se izvađeni opasni otpad trpao u jame u krugu TEF-a s namjerom da tamo i ostane. Sve u svemu, bio je to “lov u mutnome” koji je sada predmet istrage USKOK-a.
– Istražitelji USKOK-a kontaktirali su gradsku vlast, ne i TEF, i od nje zatražili dokumentaciju vezanu za sporni posao – kazao nam je Krešimir Šakić. A gradska vlast je, pak, “do grla zakopčana” kad je o USKOK-ovoj istrazi riječ.
– Sve što mogu reći jest da smo zajedno konstatirali da ova garnitura nema nikakve veze s formuliranjem ugovora između Grada i zadarske “Sirovine”, odnosno Fonda za zaštitu okoliša. Taj je posao obavila bivša HDZ-ova vlast prije našeg dolaska – ističe dogradonačelnik Šibenika Petar Baranović (HNS) i zaključuje:
-No, mi smo USKOK-u stavili na uvid kompletnu dokumentaciju kojom smo raspolagali.
Dosad je, prema riječima direktora Šakića, otpremljeno (u Benkovac, Vrgorac…) 168 tisuća tona, a ostatak bi trebao biti odvezen do kraja ove godine.
Iz samljevene troske je granulacijskom separacijom izvađeno oko 6-7 tisuća tona metala koji na tržištu postiže cijenu od oko 800-1500 eura po toni. Otpadna troska iz koje je vrijedni metal izvađen, svoju primjenu može naći i građevinarstvu i cestogradnji.
Veći problem je opasni otpad kojega je navodno u TEF-u izvađeno oko 16 tisuća kubika. Prema dosadašnjim analizama, dio toga materijala nije opasan, i računa se da je problematično 10-15 tisuća kubika za čije se zbrinjavanje i sanaciju traži novi izvođač.
Posao sanacije opasnog otpada u krugu šibenske Tvornice elektroda i ferolegura već je neko vrijeme zaustavljen.
Zaustavila ga je inspekcija zbog činjenice da izvođač, zadarska “Sirovina”, nije ispoštovala ugovornu obvezu otpremanja i zbrinjavanja izvađenog opasnog otpada (fenola, maziva itd.) izvan kruga Tvornice, nego su ga pokušali deponirati u samom TEF-u.
– Ugovor sa zadarskom “Sirovinom” moramo zaključiti i kroz siječanj ove godine ići ćemo s novim javnim natječajem za dovršetak posla sanacije opasnog otpada – potvrdio nam je direktor TEF-a Krešimir Šakić.
– To ne znači – napominje Šakić – da “Sirovina” ne dolazi u obzir za nastavak započetih radova jer se i ona može javiti na natječaj, a posao će dobiti tko dade najbolju ponudu.
No, ma tko to bio obveza mu je sav izvađeni opasni materijal odvesti iz TEF-a i zbrinuti ga na za to predviđenom mjestu(lokaciji).
Zadarska tvrtka nije imala osiguranu lokaciju i otpad je pokušavala deponirati u posebne jame koje je namjeravala potom betonirati, što znači da bi trajno ostao na prostoru TEF-a i onemogućio primjerenu turističko-komercijalnu valorizaciju besumnje najatraktivnijeg dijela grada Šibenika.
Privođenje i pritvaranje donedavnog direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 68-godišnjeg Vinka Mladinea, brzo je, međutim, pod lupu USKOK-a dovelo i zadarsku tvrtku “Odlagalište sirovina”, favoriziranu od prvog čovjeka Fonda gotovo u svim poslovima sanacije opasnog otpada u Hrvatskoj.
Kako je Slobodna Dalmacija prije više od godinu dana upozoravala, riječ je o firmi koja se bavila sporadičnim poslovima sanacija divljih odlagališta sve dok nije raspisan natječaj za Obrovac u tijeku kojega se, na mig “dobro upućenih”, “Sirovina” doregistrirala i za tu vrst poslova i odmah dobila najunosniji od svih, sanaciju lužnatih bazena i crvenog mulja u Obrovcu za koju je Fond osigurao preko 80 milijuna kuna.
A nakon Obrovca i sve ostale, skupe i u pravilu od države financirane sanacije poput Salonita (110 milijuna), TEF-a (20 milijuna), TLM-a (50 milijuna) itd., a nijedna nije obavljena kako treba.
Na prostoru TEF-a navodno je oko 16 tisuća kubika materijala od kojega je između 10-15 tisuća opasnog koji će biti predmet novog natječaja. Fond je gradu Šibeniku za to osigurao pozajmicu od 20 milijuna kuna, uz obvezu da se namiri od prodaje saniranog zemljišta bivše Tvornice.
Zanimljivo je da je program sanacije izradila tvrtka APO (kao i u većini ostalih slučajeva), koja je predvidjela metodu solidifikacije kao najučinkovitiju za neutraliziranje opasnog otpada u šibenskoj Tvornici.
Ubrzo se ispostavilo da to nije najbolja metoda, da je efikasnije spaljivanje u pećima drniškog Kaluna, pa je APO dobio Program sanacije na doradu.
U međuvremenu je i inspekcija zabranila nastavak radova jer se izvađeni opasni otpad trpao u jame u krugu TEF-a s namjerom da tamo i ostane. Sve u svemu, bio je to “lov u mutnome” koji je sada predmet istrage USKOK-a.
– Istražitelji USKOK-a kontaktirali su gradsku vlast, ne i TEF, i od nje zatražili dokumentaciju vezanu za sporni posao – kazao nam je Krešimir Šakić. A gradska vlast je, pak, “do grla zakopčana” kad je o USKOK-ovoj istrazi riječ.
– Sve što mogu reći jest da smo zajedno konstatirali da ova garnitura nema nikakve veze s formuliranjem ugovora između Grada i zadarske “Sirovine”, odnosno Fonda za zaštitu okoliša. Taj je posao obavila bivša HDZ-ova vlast prije našeg dolaska – ističe dogradonačelnik Šibenika Petar Baranović (HNS) i zaključuje:
-No, mi smo USKOK-u stavili na uvid kompletnu dokumentaciju kojom smo raspolagali.
Dosad je, prema riječima direktora Šakića, otpremljeno (u Benkovac, Vrgorac…) 168 tisuća tona, a ostatak bi trebao biti odvezen do kraja ove godine.
Iz samljevene troske je granulacijskom separacijom izvađeno oko 6-7 tisuća tona metala koji na tržištu postiže cijenu od oko 800-1500 eura po toni. Otpadna troska iz koje je vrijedni metal izvađen, svoju primjenu može naći i građevinarstvu i cestogradnji.
Veći problem je opasni otpad kojega je navodno u TEF-u izvađeno oko 16 tisuća kubika. Prema dosadašnjim analizama, dio toga materijala nije opasan, i računa se da je problematično 10-15 tisuća kubika za čije se zbrinjavanje i sanaciju traži novi izvođač.
