U Klubu Zadrana, tom kultnom sastajalištu naših sugrađana sa boravištem u Zagrebu, dogodila se je još jedna prezentacija duhovnog bitka drevnog kamenog grada na Jadranu kulturnoj javnosti nacionalne Metropole. Kolanju duhovnog pulsa Zagreba dodatan impuls je pružio pokušaj skretanja pozornosti te večeri u Klubu na neke vidove estetskih i umjetničkih sklonosti u Zadru i zadarskoj županiji. Time su predstavljani autohtoni proizvodi ovoga kraja garnirani s literarnim izričajem jednog mladog izdanka niklog na stoljetnom panju književnosti začete po Zoraniću, Krnarutiću, Budiniću i inim zadarskim “začinjavcima”.
Riječ je o zbirci pjesama “Iza sna”, drugoj po redu izdanoj knjizi zadarske pjesnikinje Nikoline Mojić, a izašloj u nakladi Hrvatske knjižnice i čitaonice u Salima 2009. I ovoga puta u Zagrebu poput nekih ranijih prigoda na drugim mjestima, Nikolina je sama čitala i recitirala svoje stihove nastojeći nazočnima poentirati i artikulirati važne odrednice i poruke koje nose njene pjesme. Takvom koncepcijom je nadalje željela ostati u onom svom prije zacrtanom trendu stvaranja radi kontinuiteta književnosti same, smatrajući to najboljim načinom brušenja svog pjesničkog talenta, pritom isključivši iz duhovnog obzora svaki pomodan trend i hir što svojom napadnošću nerijetko zna umanjiti onaj istinski umjetnički dojam i vrijednost poruke samog djela. Pri takvoj interpretaciji vlastitih stihova Nikolini je idealna potpora bila glazbena podloga izvrsne gitare Ivana Dražovića, još jednog zadarskog mladog talenta u umjetnosti, ali u mediju glazbe. Osim umijeća gitarističke svirke, Ivan je pokazao i vokalni potencijal svoga iznimnog i obećavajućeg tenora otpjevavši nekoliko uspješnica iz repertoara dalmatinske šansone,šlagera i napolitanske kancone.
Za kompleksniju raznolikost programa te kulturne večeri u Klubu pobrinuo se je poznati zadarski vinar Željko Vrsaljko koji je tamo okupljenima predstavio neke autohtone proizvode iz radionice svog obiteljskog gospodarstva – prvorazredna ravnokotarska crna vina što su već stekla reputaciju ponude u selektivnosti agroturizma. Degustirajući Vrsaljskova vina u stilu kap vina, kap stiha jamačno su na toj večeri poezije potekle i nove ideje obogaćenja turističkih i ugostiteljskih varijabilnosti Zagreba i na kontinentalnom dijelu države.
U uvertiri ove pjesničke večeri je svojim uvodnim pozdravom Zoran Parat, voditelj Kluba, izrazio zadovoljstvo što može još jednom u ovom prostoru ugostiti predstavnike zadarske kulture koja svojim korijenima seže u daleka stoljeća postojanja u ovom svima dragom nam gradu. Potom je palicu vođenja prepustio prof. Pavlui Jerolimovu koji je bio moderator cjelovečernjeg sadržaja u ugodnom kutku za pjesničke duše i slične “ptičice”, smještenom ponad Britanca u strogom centru grada.
Autoricu Mojić i njeno kniževno djelo je predstavila Renata Peroš, ravnateljica Narodnog muzeja u Zadru. Glede osobnosti same pjesnikinje Peroš je istaknula da poznanstvo između njih dvije seže iz vremena dok je ona još bila pomoćnica pročelnika za društvene djelatnosti Županije zadarske i kada je sveudilj nastojala na podršci i potpori mladim i neafirmiranim,a kreativnim snagama u umjetnosti. Interaktivna suradnja sa Mojićkom u ostalim vidovima kulturne produkcije evoluirala je – po riječima Peroš – kada joj je ova sada kao ravnateljica zadarskog muzeja dala povjerenje da napiše recenziju za recentno izdanje ove institucije, kalendar “Nošnje zadarske županije”, nedavno predstavljeno i u ovom zagrebačkom prostoru. Pored ovog Nikolina se je istaknula pisanjem recenzije u katalogu izložbe Foto i dizajn Stephana Lupina. Ovaj renomirani dizajner i performer fotografije za to joj se je i ovom prilikom nastojao odužiti počastivši je dolaskom na predstavljanje njene zbirke u Zagrebu.
Sabornici na predstavljanju
Pjesme iz Nikolinine zbirke “Iza sna” Renata Peroš je oslikala i pojasnila recenzijom knjizi koju potpisuje Zoran Ćoso sa zadarskog Sveučilišta, i u kojoj je između ostalog rečeno:
– Ono što je srž Nikolinina stvaralaštva su snažne i emotivno izražajne pjesničke slike. Dok je u prvoj njenoj zbirci Gospodar naglasak bio na refleksiji i traženju vlastitog puta u slobodu, kroz sivilo svakodnevice; u ovoj je zbirci naglašena jedna lirska,emotivna crta. Ona izbija iz svake poetske slike a dijelom prekrivena misaonim pejsažem,dominantno prisutnim u službi baze i temelja njena izraza. Istaknuti motivi pri tom izričaju su motivi prolaznost, straha, gorčine i iznevjerenih očekivanja, no koji ipak imaju svoje antipode u naslućujućoj nadi i zasluženom očekivanju sreće.”